Svet Vesti
Životna sredina

Maslinari u Siriji pogođeni katastrofalnim padom prinosa — 'Prinos po stablu pao je za pola'

Maslinari u Siriji pogođeni katastrofalnim padom prinosa — 'Prinos po stablu pao je za pola'
Photo Credit: iStock

Sezona berbe maslina u Siriji 2025. jedna je od najgorih u poslednjim decenijama zbog kombinacije sukoba i ekstremne suše. Pre rata zemlja je imala oko 79 miliona stabala i proizvodila 1,1 miliona tona; u provinciji Daraa prinosi su pali sa 75.800 tona pre rata na 10.000 tona u 2025. (pad od ~68% u odnosu na 2024.). Potrebna su klimatski otpornija rešenja i podrška poljoprivrednicima.

Sezona berbe maslina u Siriji jedna je od najtežih u poslednjim decenijama. Kombinacija produženog sukoba i ekstremne suše dovela je do drastičnog pada prinosa, ugrožavajući lokalnu sigurnost hrane i podižući cene osnovnih namirnica.

Pad prinosa u provinciji Daraa

Pre početka građanskog rata 2011. Sirija je bila jedan od najvećih svetskih proizvođača maslina: procenjivano je više od 79 miliona maslinovih stabala i oko 1,1 miliona tona plodova godišnje. Provincija Daraa imala je više od 6,5 miliona stabala na približno 30.000 hektara.

Na početku sukoba proizvodnja u Daraa iznosila je oko 75.800 tona godišnje. Tokom sukoba mnogi proizvođači su napuštali zemljišta, pa je do 2022. proizvodnja pala na 22.300 tona — pad od oko 70% u odnosu na stanje pre rata. Iako se proizvodnja delimično oporavljala posle 2022, ekstremna suša 2025. dovela je do najnižeg zabeleženog prinosa: samo 10.000 tona, što predstavlja smanjenje od oko 68% u odnosu na 2024.

«Trenutna sezona je jedna od najgorih u poslednjih više od 20 godina. Prinos po maslinovom stablu pao je za pola u odnosu na prošlu godinu», rekao je Muawiya al-Zoubi, proizvođač maslina iz istočnog Daraa.

Zašto su masline toliko pogođene?

Maslinova stabla su autohtona vrsta u Siriji i obično su otporna na sušu zahvaljujući dubokom korenovom sistemu. Međutim, intenzitet i trajanje trenutne suše bili su toliko veliki da su i ove otpornije sorte pretrpele značajne štete. Pored klimatskih faktora, rat je oslabio infrastrukturu, smanjio pristup sistemima navodnjavanja i otežao održavanje plantaža.

Globalni kontekst i posledice

Ekstremni vremenski događaji utiču na useve širom sveta: proizvodnja badema u Portugalu pala je za 85% zbog obilnih padavina, istorijska suša u Vermontu smanjila je prinose kukuruza, a intenzivni monsuni u Indiji oštetili su vinograde i druge useve. Gubici useva smanjuju dostupnost hrane lokalno i povećavaju troškove proizvodnje, što se na kraju prenosi na potrošače kroz viših cene hrane.

Moguća rešenja i prilagođavanje

Postoje primjeri tehnologija i praksi koje pomažu smanjenju rizika: automatizovani sistemi za navodnjavanje u Floridi uštedeli su velike količine vode, a mobilni solarni sistemi za navodnjavanje u Keniji omogućavaju snabdevanje vodom u sušnim područjima bez skupih infrastrukturnih investicija. Šire primene uključuju sadnju otpornijih sorti, unapređeno upravljanje zemljištem, zadržavanje vlage u tlu, agrošumarstvo i bolje mreže za podršku poljoprivrednicima u kriznim uslovima.

Zaključak: Pad prinosa maslina u Siriji je upozorenje o kombinovanom efektu konflikta i klimatskih promena. Hitna podrška poljoprivrednicima, ulaganja u klimatski otpornu infrastrukturu i primena efikasnijih sistema navodnjavanja ključni su za očuvanje proizvodnje i bezbednosti hrane u regionu.

Pomozite nam da budemo bolji.

Povezani članci

Popularno