Néron à l’Elysée opisuje Jelisejsku palatu kao "Macholand" — zatvoren muški krug koji oblikuje politiku Emmanuela Macrona. Autori ističu ključne ličnosti poput Alexisa Kohlera i Géralda Darmanina i povezuju unutrašnju dinamiku sa rizicima impulsivnih odluka, posebno nakon reizbora 2022. i raspuštanja parlamenta 2024. Knjiga takođe kritikuje nedovoljnu zastupljenost žena i prikazuje viralne trenutke koji potresaju Macronov imidž.
Macholand: 'Boy Band' U Jelisejskoj Palati — Kako Muška Klika Oblikuje Vlast Emmanuela Macrona

Nova knjiga Néron à l’Elysée, autora Nicolasa Domenacha i Mauricea Szafrana, tvrdi da je Jelisejska palata pretvorena u ono što autori nazivaju „Macholand“ — zatvoreni krug pretežno muških savetnika koji drže realnu moć oko predsednika Emmanuela Macrona.
O knjizi i glavnoj tezi
Autori, koji su ranije bili među Macronovim pristalicama, argumentuju da je uloga muškaraca u najbližem okruženju predsednika presudna za ton i sadržaj politike. Knjiga povezuje takav unutrašnji krug sa odlukama koje autori opisuju kao impulsivne, motivisane "narcizmom i depresijom", i kao simptom šireg političkog otuđenja.
Ko su ključni akteri
Alexis Kohler (bivši sekretar-general Jeliseja), Bruno Roger-Petit (portparol) i teški ministri poput Géralda Darmanina navedeni su kao stubovi te klike. Autori ih opisuju kao lojalne saradnike koji više odrađuju zadatke protokola nego što podstiču kritičku raspravu.
Muška atmosfera i rodna ravnoteža
Knjiga naglašava kontrast između javnih obećanja o rodnoj ravnopravnosti — koje je Macron proklamovao kao jednu od velikih tema svoje vladavine — i, kako navode autori, „demonstrativno macho“ atmosfere u Jeliseju. Citati iz kultnog francuskog filma Les Tontons flingueurs koriste se kao metafora za mušku retoriku i ponašanje:
„Možda nikad do sada nije toliki oblik maskulinizma besneo na vrhu države…“
Autori takođe ukazuju da su žene marginalizovane u ključnim ministarstvima i neformalnim strateškim krugovima, čak i kada je reč o pitanjima koja direktno pogađaju žene i prava.
Politične posledice i kritika
U knjizi se 2022. reizbor opisuje kao „izbor po difoltu“, a raspuštanje parlamenta 2024. kao događaj koji je predsednika dodatno izolovao i oslabio. Kritičari, uključujući bivšeg predsednika Françoisa Hollandea i savetnika Alaina Minca, citirani su govoreći o elementima narcizma i psiholoških problema koji utiču na donošenje odluka.
Kao primer geopolitčkog slabljenja, autori i komentatori navode i neuspeh Francuske u Briselu oko EU‑Mercosur sporazuma — događaj koji je protumačen kao znak smanjenog uticaja Pariza u EU.
Reakcije i druga tumačenja
Nisu svi saglasni da je Macronov dvor jedinstveno narcisoidan; bivša savetnica navodi da je problem strukturalan i da su i druge sfere francuske moći izrazito patrijarhalne. Pollster Jérôme Fourquet objašnjava fenomen „boy banda“ kao posledicu izolacije moći na kraju mandata — predsednik bez jake partijske mreže i lokalnih saveznika ostaje okružen malim krugom lojalista.
Uloge žena i viralni moment
Knjiga posvećuje značajnu pažnju položaju žena u okruženju predsednika. Élisabeth Borne prikazana je kao primer „macho tretmana“, dok je Brigitte Macron opisana kao jedna od retkih žena sa stvarnim uticajem — posebno u vezi sa viralnim snimkom iz Hanoja (maj 2025.) kada je prva dama delovala da je odgurnula predsednika pred izlazak iz aviona.
Zaključak
Domen i Szafran ne predstavljaju samo portret ličnosti oko koje se vrti moć — oni nude i širu diagostiku francuske krize: kombinaciju ličnih mana lidera, institucionalne slabosti i društvene otpornosti na reforme. Knjiga poziva na preispitivanje odgovornosti političkih elita i mehanizama odlučivanja na najvišem nivou.
Izvor: prilagođeno na osnovu teksta Reutersa i analize iz knjige Néron à l’Elysée.
Pomozite nam da budemo bolji.


































