Analiza uzoraka iz Misije Chang'e 6 pokazuje povišen odnos izotopa kalijum‑41 prema kalijum‑39 u bazaltima iz Basena Južni Pol–Ajtken. Naučnici veruju da je razlog isparavanje hlapljivih elemenata usled džinovskog udara pre oko 4,2–4,3 milijarde godina. Smanjenje volatila u plaštu može objasniti zašto je dalja strana Meseca siromašna lunarnim morima.
Ogromni Udarac Koji Je „Preoblikovao" Mesec: Chang'e 6 Otkriva Neobičan Odnos Izotopa Kalijuma

Nestandardan odnos izotopa kalijuma pronađen u bazaltnim uzorcima vraćenim sa dna Basena Južni Pol–Ajtken daje nove dokaze da je džinovski udarac koji je formirao taj basen duboko izmenio unutrašnjost Meseca — i možda objasnio zašto je dalja strana siromašna lunarnim morima.
Šta su otkrili naučnici?
Tim pod vođstvom Heng‑Ci Tiana iz Instituta za geologiju i geofiziku Kineske akademije nauka analizirao je bazalte koje je donela misija Chang'e 6. U uzorcima iz oblasti Basena Južni Pol–Ajtken utvrđen je povišen odnos težeg izotopa kalijum‑41 prema lakšem kalijum‑39 u poređenju sa uzorcima sa bliske strane Meseca (Apolo misije) i lunarnim meteoritima.
Kako su došli do objašnjenja?
Naučnici su isključili nekoliko mogućih faktora koji bi mogli objasniti ovaj izotopski signal: dugotrajna izloženost kosmičkim zracima, promene usled topljenja i hlađenja magme i eventualna kontaminacija meteoritima. Zaključak je da ti procesi ne mogu u dovoljnoj meri objasniti uočenu razliku.
Najverovatnije objašnjenje je efekat velikog udara koji je formirao Basen Južni Pol–Ajtken pre otprilike 4,2–4,3 milijarde godina. Ekstremne temperature i pritisci pri sudaru izazvali su isparavanje hlapljivih elemenata iz kore i plašta Meseca. Lakši izotop kalijum‑39 ispario bi lakše nego kalijum‑41, pa je u preostalim steninama ostao povećan odnos K‑41/K‑39.
Zašto je to važno?
Ovaj rezultat potvrđuje da je udarac duboko preradio mesečevu unutrašnjost, smanjujući količinu volatila u plaštu — uključujući vodu — što bi posle sprečavalo intenzivan vulkanizam. To je konzistentno sa opservacijama: dalja strana Meseca ima znatno manje tamnih vulkanskih ravnica (maria) nego bliska strana.
Gde su sleteli i gde je rad objavljen?
Misija Chang'e 6 sletela je u krater Apollo (prečnik 334 milje / 537 km) unutar Basena Južni Pol–Ajtken 1. juna 2024. godine, a uzorci su vraćeni na Zemlju 25 dana kasnije. Najnoviji rezultati predstavljeni su 12. januara u časopisu Proceedings of the National Academy of Sciences (PNAS).
Zaključak: Povišen odnos izotopa kalijuma u uzorcima iz Basena Južni Pol–Ajtken predstavlja snažan dokaz da je drevni džinovski udarac trajno promenio sastav Meseca i doprineo razlici između bliske i dalje strane.
Pomozite nam da budemo bolji.


































