Članak objašnjava šta Sir Keir Starmer može naučiti iz japanskog odgovora na kineske trgovinske pritiske. Japan je posle embarga pokrenuo državne investicije, strateške zalihe i zakone koji mapiraju kritične zavisnosti kako bi smanjio rizik od prekida snabdevanja. Nemačka sledi sličan put, a za Britaniju je preporuka da pre produbljivanja trgovine sa Kinom prvo identifikuje i umanji ključne zavisnosti.
Šta Starmer Može Naučiti od Japana o Kini: Kako Zaštititi Lance Snabdevanja

Od vremena kada je David Cameron nazdravio sa Xi Jinpingom u nadi za „zlatnu eru“ sino‑britanskih odnosa, diskutuje se gde je sve pošlo naopako. Dok Sir Keir Starmer sada pokušava sopstveni preokret u politici prema Kini, ključna lekcija iz japanskog primera nije da se samo poveća trgovina, već da se unapred identifikuju i smanje strateške zavisnosti.
Diplomatski sukob i kineske restrikcije
Nakon što je japanska premijerka Sanae Takaichi upozorila da bi napad na Tajvan predstavljao „egzistencijalnu pretnju“ za Japan, Peking je uveo zabranu izvoza više od 1.100 „dual‑use“ proizvoda prema Japanu. Lista obuhvata farmaceutske supstance, hemikalije, AI‑tehnologije, softver i retke zemne metale — što omogućava Pekingu da selektivno stvara nestašice ili potpune zabrane izvoza.
Ekonomija, procene i posledice
Japanski ekonomisti procenjuju potencijalne štete: ako bi zabrane bile ograničene samo na neke retke metale i trajale godinu dana, pad bi bio manji od 1% BDP‑a; ali ako se opseg proširi, Daiwa Research Institute procenjuje gubitke od oko £85 mlrd i do dva miliona izgubljenih radnih mesta. Japan bi, međutim, trpeo znatno veću štetu da ranije nije počeo da smanjuje zavisnost od Kine.
Kako se Japan pripremao: „manje Kina“, ne „bez Kine"
Posle embarga 2010. Japan je pokrenuo državni program za smanjenje izloženosti: finansijski podsticaji za reciklažu retkih metala, razvoj zamenskih tehnologija, i formiranje Japan Organization for Metals and Energy Security za strateško skladištenje i diversifikaciju snabdevanja. Investicije obuhvataju udeo u australskoj kompaniji Lynas, rafinerije u Francuskoj (Caremag), projekte u Namibiji i istraživanja eksploatacije u sopstvenim teritorijalnim vodama.
Rezultati su već vidljivi: udeli Japana u snabdevanju retkim metalima pali su sa gotovo 90% 2010. na oko 60% danas, a proizvođači automobila (Honda, Nissan, Volkswagen) već uvode magnete i motore koji smanjuju ili ukidaju potrebu za kineskim komponentama. Jedan Honda‑podržani razvoj tvrdi efikasnost do 75% veću u odnosu na kineske delove — podatak koji treba pratiti dok proizvodnja ne poraste.
Širi paket mera: Zakon o ekonomskoj bezbednosti
Govoreći šire, pandemija je 2022. otkrila ranjivosti u mnogim sektorima. Japan je usvojio Economic Security Promotion Act, koji obavezuje državne organe da mapiraju kritične proizvode i tehnologije, nadgledaju zavisnosti, imaju pravo veta na strana ulaganja u osetljivim sektorima i dodeljuju subvencije za vraćanje proizvodnje u zemlju.
Kako Nemačka i Velika Britanija reaguju
Nemačka sada prati sličan put: nova komisija Bundestaga analizira preko 14.300 grupa proizvoda i identifikovala je oko 200 koje imaju barem 50% zavisnosti od Kine. Planirana regulativa predviđa mehanizme za obaveznu diverzifikaciju i državne intervencije — korake koji su, ironično, bliži kineskom modelu kontrole nego ranijim liberalnim pristupima.
Za Britaniju je poruka jasna: pre nego što se dalje produbi trgovina s Kinom, potrebno je imati strategiju koja identificira kritične zavisnosti, stvara strateške rezerve, nudi subvencije i instrumente za reshorovanje, i — kada je potrebno — može prisiliti kompanije da diversifikuju lance snabdevanja.
Politički kontekst i implikacije
Kineski pritisak na Japan delom je koordinisan sa diplomatskim porukama (uključujući uvredljive poruke od pojedinih kineskih diplomata na mrežama poput X). U japanskom slučaju, pritisak je poklopljen sa predstojećim izborima — potez koji je mogao imati za cilj da oslabi premijerku, ali su ankete ukazivale na jačanje njene podrške.
„Ako bi američke snage bile napadnute, a Japan ništa ne preduzeo već pobegao, savez između Japana i SAD bi se raspao.“ — Sanae Takaichi
Preporuke za britansku politiku
Ključne preporuke: sistemska analiza rizika po proizvod‑proizvod; strateške rezerve za kritične sirovine; subvencije za povrat proizvodnje i tehnološki razvoj; mehanizmi za kontrolu stranih ulaganja u osetljivim sektorima; partnerstva sa saveznicima za zajedničko snabdevanje i diverzifikaciju.
Japanov primer pokazuje da ranija državna intervencija i strateška diverzifikacija mogu ublažiti rizike koje donosi ekonomsko rivalstvo sa Kinom. To nije poziv na „bez Kine“, već na pragmatično smanjenje izloženosti i pripremu za moguće manipulacije trgovinom u političke svrhe.
Pomozite nam da budemo bolji.




























