Islamabad, nekada zamišljen kao zeleni grad, suočava se sa masovnim krčenjem drveća zbog puteva i podizanja spomenika, što je izazvalo proteste i sudske tužbe. WWF i Global Forest Watch beleže gubitak oko 14 hektara šumskog pokrivača između 2001. i 2024. godine. Vlasti navode i plan za uklanjanje 29.000 biljaka zbog polena, dok kritičari tvrde da je to izgovor za vojne i infrastrukturne projekte. Stručnjaci pozivaju na selektivno pošumljavanje nealergogenim vrstama i veću transparentnost.
Islamabad bira beton umesto drveća — građani besni, podignute tužbe zbog masovnog krčenja

Islamabad, planiran kao zelen grad 1960-ih sa širokim avenijama, parkovima i sektorima obrubljenim drvećem, suočava se sa talasom krčenja šuma i uklanjanja zelenih površina zbog infrastrukturnih radova i podizanja spomenika. To je izazvalo ogorčenje meštana, upozorenja ekologa i pravne postupke protiv vlasti.
Pozadina i obim seče
Prema podacima Global Forest Watch-a, između 2001. i 2024. Islamabad je izgubio oko 14 hektara pokrivača drveća — približno površinu od 20 fudbalskih terena — iako ti podaci ne uključuju moguće doznake u istom periodu. WWF Pakistan optužuje velike infrastrukturne projekte, izgradnju puteva i spomenika za masovno krčenje prirodne vegetacije.
Muhammad Naveed je podneo tužbu protiv vlasti navodeći "masovno sečenje" i ostavljanje zemljišta pustom, dok zvaničnici iz Capital Development Authority (CDA) navode da su mnogi radovi odobreni prema važećim propisima iz 1992. godine.
Seča zbog polena ili izgovor?
Vlasti često navode da se uklanjaju stabla koja proizvode polen, pre svega papirnata murva, kako bi se smanjile sezonske alergije — vlada je, prema WWF izveštaju, planirala uklanjanje do 29.000 biljaka i stabala koja proizvode polen. Kritičari, međutim, tvrde da se problem polena koristi kao opravdanje za šire uklanjanje drveća povezanog sa vojnim i infrastrukturnim projektima.
"Glavni razlog je alergija na polen... Ljudi pate od infekcija grudnog koša, astme i jakih alergijskih reakcija," rekao je Abdul Razzaq iz CDA u komentaru za AFP.
Uticaj na zdravlje i kvalitet vazduha
Uklanjanje zelenila pogoršava već lošu kvalitetu vazduha u Islamabadu. Prema monitoringu IQAir, u proteklom mesecu nije zabeležen nijedan dan sa dobrim kvalitetom vazduha — većina dana klasifikovana je kao "nezdravo" ili "veoma nezdravo". WWF ističe da drveće igra ključnu ulogu u filtriranju vazduha, smanjenju zagađenja i hlađenju gradova.
"Šume deluju kao moćni prirodni filteri... čiste vazduh i vodu i smanjuju ukupni uticaj zagađenja," rekao je Muhammad Ibrahim, direktor programa za šume pri WWF-Pakistanu.
Spomenici, vojska i transparentnost
Posmatrači su zabeležili velike buldožerske radove koji poravnjavaju nekadašnje zelene pojaseve, uključujući više od šest hektara očišćenog zemljišta na mestu predloženog vojničkog spomenika pored ekspres-puta — lokacije na kojima su, kako navodi WWF, zabeleženi radovi koji se nastavljaju u 2026. godini bez aktivne pošumljavanja.
Neimenovani izvori povezani sa vladom tvrde da su neki radovi vezani za vojne projekte i da zbog bezbednosnih razloga postoji ograničena mogućnost građanskog nadzora. Kritičari pozivaju na veću transparentnost i postavljanje spomenika na već postojeće javne površine, umesto rušenja novih zelenih pojaseva.
Stručna rešenja
Ekolozi i urbanisti predlažu da rešenje ne leži u neselektivnom uklanjanju drveća, već u pažljivom urbanom planiranju: selektivno uklanjanje pojedinačnih alergogenih primeraka, masovno pošumljavanje vrstama koje nisu alergenogene, zaštita preostalih zelenih zona i veća transparentnost pri odobravanju projekata. Pravni izazovi, poput slučaja koji vodi Naveed, mogli bi uspostaviti presedan za bolje upravljanje zelenilom u budućnosti.
Zaključak: Gubitak zelenih površina u Islamabadu podiže pitanja o prioritetima urbanog razvoja, javnom zdravlju i transparentnosti. Umesto da se drveće masovno uklanja, stručnjaci preporučuju plansku zamenu i jačanje javnog nadzora nad velikim projektima.
Pomozite nam da budemo bolji.


































