Kratak sadržaj: Kontrolisani eksperimenti sa bonobom Kanzijem pokazali su da on može predstavljati zamišljene objekte — prepoznajući "imaginarni" sok i grožđe u ponovljenim testovima. Kanzi je u nekim zadacima birao ispravno iznad slučajnog nivoa i razlikovao stvarno od zamišljenog. Iako rezultati podržavaju postojanje maštovite igre kod velikih majmuna, ograničeni su podatkom da je testiran samo jedan pojedinac, te su potrebna dalja istraživanja.
Bonobi Mogu Da Se Igraju Pretvaranja — Kanzijevi Eksperimenti Pokazuju Maštu

Deca često praktikuju igru pretvaranja: prave zamišljene čajanke, drže časove za plišane igračke ili vode izmišljene prodavnice. Novo istraživanje ukazuje da ta vrsta maštovite igre nije rezervisana samo za ljude — barem ne kod svih velikih majmuna.
Kontrolisani eksperimenti sa Kanzijem
Istraživanje sproveli su Amalia Bastos i Christopher Krupenye, a rezultati su objavljeni u časopisu Science. Dokazi dolaze iz serije kontrolisanih testova sa bonobom po imenu Kanzi, koji je učestvovao u tri eksperimenata zasnovana na igri "čajanke". Autori su želeli da razjasne ranija anegdotska zapažanja i isključe mogućnost da ponašanje potiče samo od imitacije ljudi ili greške u percepciji.
Prvi zadatak: Kanzi je biran između dve bočice sa raspršivačem — jedne prazne i jedne sa sokom. U 18 od 18 pokušaja izabrao je bočicu sa stvarnim sokom.
Drugi zadatak (pretvaranje soka): Eksperimentator je postavio dve providne, prazne čaše i glumio da sipa sok iz praznog bokala u obe čaše, a zatim je "ispraznio" imaginarni sok iz jedne čaše. Na pitanje "Gde je sok?" Kanzi je u 68% slučajeva pokazao čašu za koju je eksperimentator ostavio zamišljeni sok — značajno više od slučajnog izbora.
Kontrolni zadatak (stvarno vs zamišljeno): Da bi isključili mogućnost da je Kanzi zaista verovao da u praznim čašama ima pravi sok, sproveden je dodatni test. Predstavljene su mu jedna čaša sa stvarnim sokom i jedna sa zamišljenim sokom; na pitanje "Koju želiš?" Kanzi je u 14 od 18 slučajeva izabrao pravo piće, što pokazuje da razlikuje stvarno od zamišljenog.
Zadatak sa grožđem: Sličan prvom testu, ali umesto soka korišćeno je grožđe. Kanzi je identifikovao teglicu sa fiktivnim grožđem u 68,9% pokušaja i učinio to brže nego u testu sa sokom.
Zaključci i implikacije
Autori zaključuju da njihovi rezultati podržavaju ideju da sposobnost predstavljanja zamišljenih objekata nije nužno jedinstvena za ljude. Nalazi daju eksperimentalnu podršku prethodnim anegdotama o ponašanju u zatočeništvu i prirodi, ali takođe otvaraju pitanja o rasprostranjenosti i prirodi takve sposobnosti među drugim jedinkama i vrstama.
"Kanzi je tokom života više puta demonstrirao sposobnosti koje su nas navele da preispitamo razumevanje kognicije majmuna," rekao je primatološki ekolog Nicholas E. Newton-Fisher, koji nije bio uključen u studiju. "Ovo je uzbudljiv eksperimentalni dokaz mašte, koji dopunjava anegdotske zapise."
O Kanziju i ograničenja studije
Kanzi je bio jezički obučen bonobo koji je komunicirao pomoću leksigrama sa više od 300 simbola, što ga je činilo posebnim i naročito pogodnim ispitanikom za ovakve testove. Ipak, autori i spoljnji stručnjaci naglašavaju važnu ograničenost: u eksperimentima je testiran samo jedan pojedinac. Zbog toga ostaje nejasno koliko se rezultati mogu generalizovati na druge bonobe ili druge vrste velikih majmuna.
U zaključku, studija sugeriše da maštovita igra i predstavljanje zamišljenih objekata mogu postojati i van ljudske vrste, ali su potrebna dalja, šira i sistematskija istraživanja kako bi se utvrdila učestalost i mehanizmi takvog ponašanja.
Pomozite nam da budemo bolji.


































