SAD će u narednim nedeljama poslati početnu uplatu Ujedinjenim nacijama, ali će istovremeno nastaviti da vrše pritisak na organizaciju da sprovede reforme, izjavio je ambasador Mike Waltz u Ženevi. SAD duguju oko 2,19 milijardi dolara za redovan budžet i dodatnih 2,4 milijarde dolara za mirovne misije. Waltz podržava mere štednje, uključujući rad na daljinu, upotrebu AI za prevod i relokaciju osoblja iz Njujorka i Ženeve.
SAD Će Platiti Dugovanja UN, Ali Nastavlja Pritisak Za Reforme — Amb. Mike Waltz

Sjedinjene Države će nastaviti da pritiskaju Ujedinjene nacije da sprovedu dubinske reforme, ali će istovremeno izmiriti deo dospelih obaveza, izjavio je u Ženevi američki ambasador pri UN, Mike Waltz.
Waltz je potvrdio da će iz Vašingtona u narednim nedeljama biti poslata početna uplata UN, iako nije precizirao tačan iznos. SAD su i dalje najveći pojedinačni doprinosilac budžetu UN, ali su pod upravom predsednika Donalda Trumpa odbijale da izvršavaju sve obavezne uplate za redovan i mirovni budžet i značajno smanjile dobrovoljno finansiranje agencija.
Stanje duga: Zvaničnici UN navode da je, početkom februara, SAD dugovalo 2,19 milijardi dolara za redovan budžet UN, što je više od 95% ukupnog duga članica za taj segment. Pored toga, SAD duguju oko 2,4 milijarde dolara za sadašnje i prošle mirovne misije i dodatnih 43,6 miliona dolara za rad UN sudova.
„Nastavićemo sa kontinuiranim pritiskom zahtevajući efikasnost. Tražićemo od agencija da rade barem isto, ako ne i više, sa manje sredstava,“ rekao je Waltz na konferenciji za novinare.
Waltz je istakao da će SAD platiti svoja dugovanja, ali da će pritom nastaviti da traže reforme unutar UN. Kao deo pokrenutih mera, Sekretarijat UN je već realizovao smanjenje redovnog budžeta od oko 20%, uz otpuštanja, zamrzavanje zapošljavanja i ograničavanje službenih putovanja.
Ambasador je na dvodnevnoj poseti Ženevi gde se sastaje sa zvaničnicima više agencija UN, uključujući UNHCR (Agenciju za izbeglice), koja se suočava sa jednim od najtežih budžetskih rezova u svojoj istoriji. U januaru je administracija predsednika Trumpa objavila povlačenje SAD iz desetina međunarodnih tela, a formalno napuštanje Svetske zdravstvene organizacije (WHO) dogodilo se istog meseca.
Među predloženim merama za uštedu, Waltz je pomenuo veću upotrebu rada na daljinu, primenu veštačke inteligencije za prevodilačke zadatke i relokaciju dela osoblja iz sedišta UN u dva od najskupljih gradova — Njujorka i Ženeve. Neke agencije, kao što je UNICEF, već su najavile premeštanje hiljada zaposlenih u jeftinije lokacije.
Analitičari upozoravaju da će ubrzano smanjenje sredstava i pritisak na efikasnost izazvati dodatne napetosti između SAD i drugih država članica, dok će UN morati da balansira između odgovora na globalne krize i ograničenih budžetskih kapaciteta.
Izveštavanje: Olivia Le Poidevin; dodatno izveštavanje: David Brunnstrom; uređivanje: Nia Williams.
Pomozite nam da budemo bolji.




























