Na Međunarodnom sajmu knjiga u Damasku ranije zabranjeni naslovi — uključujući dela Sayyida Qutba i delo Ibn Taymiyyaha — nalaze se na istaknutom mestu, dok kurdska literatura izlazi iz tajnosti nakon priznanja kurdskog jezika. Organizatori tvrde da su zabrane ukinute osim za dela koja podstiču nasilje, sektaštvo ili veličaju Assadov režim. Sajam se doživljava kao simbol intelektualnog otvaranja, ali i kao prostor gde se i dalje vode osetljivi izbori između slobode izraza i bezbednosti.
Na Sajmu Knjiga u Damasku: Ranije Zabranjeni Islamistički Naslovi i Kurdska Kultura Na Izlogu

Na ovogodišnjem Međunarodnom sajmu knjiga u Damasku, prvi put nakon svrgavanja Bashara al-Assada, na istaknutom mestu našli su se naslovi koji su ranije bili zabranjeni — od dela Sayyida Qutba do kurdskih izdanja. Sajam, koji je otvoren 6. februara, opisuje se kao simbol kulturnog i intelektualnog otvaranja u promenjenoj Siriji pod predsednikom Ahmedom al-Sharaa.
Otvorenost i granice slobode
Organizator događaja, Zuhair al-Barri, izjavio je da „u novoj Siriji nijedna knjiga nije zabranjena“, uz napomenu da su ipak zabranjeni samo naslovi koji narušavaju „građanski mir i društvenu koheziju“, krše „vrednosti i običaje sirijskog društva“ ili glorifikuju bivši režim Assada. Prema njegovim rečima, cilj je ostaviti širok prostor za debate, ali izbegavati podsticanje nasilja i sektaške netrpeljivosti.
Potražnja za Qutbom i drugim ideološkim tekstovima
Atef Namous, vlasnik izdavačke kuće koja je ponovo štampala dela Sayyida Qutba, rekao je da je potražnja „ogromna“ i da je od otvaranja sajma prodao oko 150 primeraka Qutbove knjige Milestones. Qutb, pogubljen 1966. godine, smatra se jednim od intelektualnih uticaja na savremene islamističke pokrete, dok izdavači i prodavci tvrde da se njegovo delo ponekad pogrešno tumači.
Atef Namous: "Potražnja je velika — ne samo za 'Milestones'... sva Qutbova dela tražena su među čitaocima."
Na sajmu su se našle i druge kontroverzne publikacije, poput obimnog toma fetvi Ibn Taymiyyaha, čija su dela vekovima uticala na islamsku misao, ali i memoari bivših članova al Kaide, uključujući Abu Hafsa al-Mauritanija.
Kontroverze i cenzura
Neki naslovi su ipak povučeni ili blokirani — Reuters je izvestio da je knjiga sa audio-materijalima bivšeg lidera al Kaide u Iraku, Abu Musaba al-Zarqavija, bila uklonjena nakon zahteva irakih vlasti. Organizator Barri rekao je da je izdavač odlučio da ne prikazuje i knjigu pod naslovom "Have You Heard the Talk of the Rafida?" zbog njenog međunarodnog političkog uticaja; iračke vlasti su ocenile da takva dela podstiču netrpeljivost i sektaštvo.
Kurdska kultura izlazi iz tame
Posebnu pažnju privlači i kurdski paviljon: izložene su zbirke poezije, istorijski primerak časopisa iz 1932. i knjige na kurdskom jeziku. Salah Surkji, direktor kurdske sekcije, podsetio je da su takva izdanja u vreme Assada bila skrivana i čitana diskretno, dok su danas, kako kaže, izložena javno — delom zahvaljujući nedavnom priznanju kurdskog jezika kao nacionalnog od strane vlasti.
Reakcije intelektualaca
Veteran ljudskih prava Haitham Maleh, čiji su memoari takođe bili na štandu, ocenio je da sajam predstavlja "početak otvaranja ka idejama i svetskoj misli" i nazvao ga "korakom napred" nakon decenija cenzure i kulturnog potiskivanja pod Baasovom upravom.
Dok sajam sugeriše promenu u kulturnoj politici Damaska, izloženost kontroverznih dela i dalje je osetljivo pitanje koje balansira između slobode štampe i međunarodnih i unutrašnjih bezbednosnih zabrinutosti.
Izveštavanje: Tom Perry; uređivanje: William Maclean. Prilagođeno za srpskog čitaoca.
Pomozite nam da budemo bolji.




























