Vrhovni sud Virdžinije potvrdio je usvojenje afganistanske devojčice od strane Joshu-e i Stephanie Mast, pozivajući se na zakon koji zabranjuje osporavanja usvojenja nakon šest meseci. Sud se oslonio na nalaze okružnog sudije Richarda Moorea, dok su tri sudije izdvojile oštar disidentni stav i kritikovali proceduralne propuste. Presuda zadire u pitanja državne jurisdikcije, međunarodne saradnje i promene stavova federalnih organa.
Vrhovni sud Virdžinije potvrdio usvojenje afganistanske devojčice koje su sproveli Joshua i Stephanie Mast; disidentni sudije upozoravaju na ozbiljne propuste

Vrhovni sud države Virdžinija presudio je u četvrtak da usvojenje afganistanske devojčice koje su u SAD sproveli američki marinac Joshua Mast i njegova supruga Stephanie ostaje na snazi, čime se najverovatnije završava višegodišnji i žučni pravni spor.
Pozadina slučaja
Devojčica je teško povređena tokom racije američkih snaga u Afganistanu u septembru 2019. godine; njeni roditelji i braća i sestre su ubijeni, a vojnici su je odveli u bolnicu na američkoj bazi. Afganistanska vlada je utvrdila da je dete njeno državljanstvo i poverila je rođacima koji su je potom odgajali oko 18 meseci.
Mastovi su, tvrdeći da je dete „bez državljanstva“ i navodno kćerka stranih boraca, dobili starateljstvo i kasnije seriju odluka o usvojenju od sudova u ruralnom okrugu Fluvanna. Okružni sudija Richard Moore izdao je konačnu presudu o usvojenju u decembru 2020. godine.
Pravni fokus: šestimesečno pravilo i osporavanja
Pitanje pred Vrhovnim sudom odnosilo se pre svega na virdžinijski zakon koji zabranjuje osporavanja usvojenja šest meseci nakon izdavanja presude, sa ciljem da se obezbedi trajnost u životu deteta. Većina od četiri sudije zaključila je da taj rok zatvara put afganistanskim rođacima da pokrenu postupak, čak i uz tvrdnje o eventualnoj prevari.
Sudije koje su sačinjavale većinu izrazile su i poverenje u nalaze sudije Moorea, koji je u opsežnom, 38-straničnom obrazloženju naveo da smatra Mastove pouzdanim i da afganistanski rođaci nisu pravno dokazali status roditelja — među ostalim jer nisu imali odluku afganistanskog suda niti su pristali na DNK testiranje.
Odbačeni argumenti federalne vlade
Vrhovni sud je takođe odbacio tvrdnje da federalna administracija (Stejt department i Ministarstvo pravde) ima takvu spoljno-političku odluku koja bi automatski onemogućila virdžinijskim sudovima da potvrde usvojenje. U postupku je, kako je zabeleženo, došlo i do promene stava Ministarstva pravde tokom različitih administracija.
Disidentno mišljenje i kritike
Tri sudije — Thomas P. Mann, predsednica suda Cleo E. Powell i LeRoy F. Millette Jr. — izdvojile su oštar disidentni stav. U njemu su opisale postupak kao „ispunjen arogancijom i privilegijom“ i žestoko kritikovale ponašanje Mastovih i postupak okružnog suda, ističući da je usvojenje pravno i moralno problematično jer prekida prava legitimnih zahtevaoca roditeljske vlasti.
„Ako proces usvojenja nije besprekoran, razvijeno društvo ne može to da odobri,“ napisali su disidenti i upozorili da usvajanje zahteva visok standard integriteta.
Praktične posledice i zaštita identiteta
Mast je, prema sudskim nalazima, kontaktirao afganistansku porodicu preko posrednika i kasnije preuzeo dete u centru za preseljenje izbeglica u Virdžiniji nakon evakuacije iz Avganistana tokom povlačenja američkih snaga. Afgańska porodica je dobila zaštitu identiteta od sudova, a Associated Press je pristao da ih ne imenuje zbog straha od odmazde talibana.
Šta dalje znači presuda
Odluka Vrhovnog suda Virdžinije potvrđuje važnost državnih proceduralnih pravila koja nastoje da donesu stabilnost životu usvojenog deteta, ali slučaj ostavlja otvorena pitanja o međunarodnoj praksi, ulozi savezne izvršne vlasti u sličnim situacijama i etici intervencija u ratnim zonama. Disidentni sudije i dalje smatraju da su po pravdi i proceduri počinjeni ozbiljni propusti.
Napomena: Identitet afganistanske porodice zaštićen je sudskom odlukom zbog bezbednosnih rizika.
Pomozite nam da budemo bolji.


































