Projekat sa Washington State University koristi genetski sterilisane "surrogatne" bikove u koje su ubrizgane spermatogonijalne matične ćelije elitnog mužjaka, što omogućava prenos superiorne genetike na potomstvo bez genetskog uređivanja teladi. Studija je predstavljena na AAAS konferenciji i tehnologija je patentirana i licencirana kompaniji iz Velike Britanije. Istraživači takođe eksperimentišu sa CRISPR izmenama u matičnim ćelijama, dok su regulatorna i etička pitanja i dalje otvorena. Komercijalizacija se planira u naredne 3–5 godina.
Super-odresci iz „dizajniranih” bikova: kako surrogatni bikovi mogu promeniti industriju govedine

Naučnici iz SAD predstavili su prvi uspešan postupak kod goveda u kojem su genetski sterilisani bikovi postali „surrogatni” nosioci semena elitnog mužjaka. Rezultat može biti potomstvo koje nosi superiornu genetiku bez toga da je samo genetski izmenjeno — potencijalno poboljšanje ukusa, zdravlja stoke i efikasnosti proizvodnje mesa.
Kako funkcioniše tehnologija
Tim sa Washington State University pod vođstvom dr Jona Oatleya genetski je uklonio gen Nanos2 iz jednog bika kako bi ga učinio sterilnim (nije u stanju da proizvodi sopstvenu spermu). U testise takvog surrogatnog bika ubrizgane su matične ćelije koje proizvode spermu (spermatogonijalne matične ćelije) izdvojene od drugog, „elitnog” bika — u eksperimentu Angus mužjaka.
Kada su ti surrogatni bikovi normalno parili, potomstvo je nasledilo DNK elitnog donora, a ne izmenjenog surrogata. Surrogat je bio genetski izmenjen, ali ni telad ni biološki donor nisu bili predmet genetskog uređivanja, što znači da potomstvo nije klasifikovano kao genetski uređeno.
Šta je novo i šta je već dogovoreno
Ovo je prvi put da su stvoreni potomci krava preko surrogatnih bikova i rezultati su predstavljeni na godišnjoj konferenciji AAAS u Feniksu. Rad će uskoro biti objavljen u naučnom časopisu. Tehnologija je patentirana i licencirana kompaniji Pig Improvement Company iz Velike Britanije, koja planira komercijalizaciju u naredne 3–5 godina, kako je najavljeno.
„Surrogatni bikovi mogu postati prilika za mnoge stočare da pristupe genima koje ranije nisu mogli da dobiju. Otvara potpuno novo tržište u proizvodnji govedine,” rekao je dr Jon Oatley.
Mogućnosti, rizici i regulatorni okvir
Tehnologija otvara mogućnost uvoza poželjnih genetskih osobina — na primer, unošenje Angus genetike u populacije poput Nelore u Južnoj Americi — bez potrebe da se sam kvalitetan mužjak seli u nepogodne klimatske uslove. Ipak, istraživači takođe rade na daljem uređivanju matičnih ćelija u laboratoriji (CRISPR) kako bi „slažući” genetske promene generisali takozvanu dizajnersku genetiku.
U Velikoj Britaniji ovakvi organizmi se u regulatornom diskursu nazivaju precision-bred organisms. UK trenutno radi na promenama zakonodavstva koje bi olakšale plasman nekih genetski uređenih useva, ali prodaja genetski modifikovanih životinja i dalje podleže ograničenjima. Regulatorna i društvena razmatranja, uključujući dobrobit životinja, bezbednost hrane i prihvatljivost potrošača, i dalje su ključna.
Prihvatanje javnosti i naredni koraci
Dr Oatley navodi da je tokom probnog projekta, u kom je tim proizveo oko 200 funti kobasica od svinja dobijenih ovom tehnologijom, javna reakcija bila minimalna kada je nauka jasno objašnjena. Ipak, šira komercijalizacija će zavisiti od regulatornih odobrenja, jasnoće zakona i prihvatanja potrošača.
Zaključak: Surrogatni bikovi predstavljaju inovativan pristup selekciji i širenju poželjnih osobina u stočarstvu, sa značajnim potencijalom za industriju mesa. Međutim, ostaju otvorena pitanja regulative, etike i dugoročnih uticaja na ekosisteme i tržišta.
Pomozite nam da budemo bolji.




























