Banane i dalje preti bolest Fusarium wilt (FWB), koja je u prošlosti praktično izbrisala sortu Gros Michel. Istraživači sa Univerziteta Kvinslend otkrili su regiju na hromozomu 5 divlje sorte Calcutta 4 koja daje otpornost na soj STR4. Projekat je trajao pet godina i vodi ka razvoju molekularnih markera koji će ubrzati selekciju otpornijih sorti. Cilj je stvoriti komercijalno prihvatljive i prirodno zaštićene banane.
Otkriven Gen Otpornosti Na STR4 — Novi Korak Ka Spasu Banana

Banane su i dalje ugrožene zbog razorne gljivične bolesti poznate kao Fusarium wilt of banana (FWB), koja blokira protok hranljivih materija i dovodi do venuća i uginuća biljaka. Još u 1950-im godinama ovaj patogen je praktično izbacio iz proizvodnje sortu Gros Michel.
Naučnici sa The University of Queensland u Australiji napravili su važan napredak u zaštiti globalnih zaliha banana. Nakon što je 2024. identifikovan molekularni mekanizam kojim patogen deluje, tim je sada otkrio regiju u genomu banane koja kontroliše otpornost na soj Sub Tropical Race 4 (STR4), koji pogađa banane u subtropskim oblastima. Rezultati su objavljeni u časopisu Horticulture Research.
Kako su došli do otkrića
Istraživači su ukrstili divlju bananu Calcutta 4 sa osetljivim biljkama iz druge podvrste. Hibridne biljke su izložene infekciji STR4, a DNK analiza bila je upoređena između preživelih i uginulih biljaka. Otkrili su da se ključna otpornost nalazi na hromozomu 5 u genomu Calcutta 4.
“Ovo je veoma značajno otkriće; predstavlja prvu genetsku disekciju otpornosti na Race 4 iz ove divlje podvrste,” rekao je dr Andrew Chen, koautor studije i genetičar.
Projekat je trajao pet godina, pri čemu je svaka generacija ukrštanja morala da poraste najmanje 12 meseci pre nego što je mogla da bude analizirana i korišćena za dalje uzgajanje. Takav dugotrajan rad neophodan je zbog specifičnog ciklusa rasta banana.
Šta ovo znači za uzgajivače i potrošače
Iako Calcutta 4 nosi kritičnu genetsku otpornost, ta divlja sorta ne daje plodove pogodne za komercijalnu prodaju. Sledeći korak istraživača je razvoj molekularnih markera koji će omogućiti brzo i precizno praćenje osobine otpornosti u ranim fazama rasta sadnica. To će ubrzati selekciju, smanjiti troškove i omogućiti da se otpornost prenese u sorte koje su ukusne i pogodne za gajenje.
“Razvijanjem molekularnih markera omogućićemo selekcionarima da rano i precizno testiraju sadnice pre pojave simptoma. To će ubrzati selekciju, smanjiti troškove i, nadamo se, dovesti do banane koja je ukusna, laka za uzgoj i prirodno zaštićena od Fusarium wilta kroz svoju genetiku,” rekao je dr Chen.
Industrija banana vrednuje se na oko $140 milijardi, a banane su četvrta najvažnija prehrambena kultura na svetu, posle pšenice, pirinča i kukuruza. Oko 80% proizvodnje namenjeno je lokalnoj potrošnji, a više od 400 miliona ljudi oslanja se na banane za 15–27% svojih dnevnih kalorija.
“Lako je uzeti bananu zdravo za gotovo — jednostavna, poznata, uvek dostupna. Ali iza te jednostavnosti stoji jedan od najkoordinisanijih i najkolaborativnijih lanaca snabdevanja u poljoprivredi,” rekao je Mohammad Abu-Ghazaleh, predsednik i izvršni direktor Fresh Del Monte Produce, u izveštaju o rezultatima za jul 2025. “Zaštita tog lanca je naša zajednička odgovornost.”
Ovo otkriće ne znači trenutnu eliminaciju pretnje, ali predstavlja ključnu prekretnicu: identifikacija gena i razvoj markera ubrzava put ka stvaranju komercijalno prihvatljivih, genetski otpornijih sorti banana koje bi mogle zaštititi proizvodnju i prehrambenu sigurnost. Dalji rad uključiće gensku mapu, marker-asistirani uzgoj i testiranje novih hibrida na terenu.
Pomozite nam da budemo bolji.


































