Studija UC Davisa, zasnovana na podacima iz ABCD istraživanja, pokazuje da usamljenost i porodični konflikti povećavaju verovatnoću agresivnog ponašanja kod tinejdžera. Dečaci su pod većim rizikom i kao počinioci i kao žrtve agresije, dok devojčice češće imaju manje prijatelja, ali ređe pokazuju agresiju. Podaci pokrivaju period od 2015. do prve dve godine pandemije, a autori pozivaju na dodatna istraživanja uticaja pandemije na socijalne ishode.
Usamljenost i porodični konflikti povećavaju agresiju kod tinejdžera — Dečaci posebno pogođeni

Tinejdžeri koji se osećaju usamljeno ili koji doživljavaju porodične konflikte imaju veću verovatnoću da pokažu agresivno ponašanje prema svojim vršnjacima, pokazuje istraživanje Univerziteta Kalifornija u Dejvisu zasnovano na podacima iz ABCD studije. Analiza obuhvata podatke više od 10.000 američke dece uzrasta od 10 do 13 godina.
Glavna otkrića
Studija ukazuje da su dečaci disproporcionalno pogođeni: češće su i počinioci agresije i žrtve nasilja. Devojčice su, prema rezultatima, sklonije imati manji broj prijatelja, ali ređe pokazuju direktnu agresiju prema vršnjacima.
O istraživanju
Podaci potiču iz Adolescent Brain Cognitive Development (ABCD) Study, najvećeg dugoročnog istraživanja razvoja mozga i zdravlja dece u SAD, finansiranog od strane National Institutes of Health od 2015. godine. ABCD studija prati istu grupu učesnika tokom deset godina i obuhvata 21 istraživačko mesto u više saveznih država.
Širi kontekst i implikacije
Podaci obuhvataju period od 2015. do prve dve godine pandemije — interval povezan s pogoršanjem mentalnog zdravlja i povećanim stresom među adolescentima. Istraživači iz TEEN Lab (Teen Experiences, Emotions & Neurodevelopment) napominju da ove nalaze treba dodatno proučiti kako bi se procenio poseban uticaj pandemije na socijalne ishode adolescenata.
„Ovo je važan korak u razumevanju kako adolescenti počinju da grade bliske odnose sa vršnjacima“, rekla je Amanda Guyer, profesorka humane ekologije na UC Davis.
Zašto je važno
Rano prepoznavanje faktora povezanih s agresijom — poput usamljenosti i porodičnih konflikata — može pomoći školama, porodicama i stručnjacima da razviju ciljanije programe podrške. Prethodne studije pokazuju da pozitivni odnosi s roditeljima i drugim odraslima u detinjstvu doprinose boljem mentalnom zdravlju i sposobnosti upravljanja stresom u odraslom dobu.
Studija Kolumbija univerziteta iz 2023. godine, na primer, ukazuje da deca koja imaju bar jedan pozitivan i posvećen odnos sa odraslom osobom imaju manju verovatnoću da kasnije iskuse depresiju, anksioznost i percipirani stres.
Preporuke istraživača
Istraživači predlažu nastavak i produbljivanje analiza unutar ABCD studije kako bi se jasnije razumeli dugoročni efekti pandemije i identifikovale efektivne intervencije za poboljšanje socijalnog funkcionisanja adolescenata.
Pomozite nam da budemo bolji.


































