Kineski istraživači su pomoću CRISPR/Cas9 stvorili paradajz koji akumulira 2-acetil-1-pirolin (2‑AP), jedinjenje koje daje miris nalik puterastim kokicama. Istraživanje je isključivanjem gena SlBADH1 i SlBADH2 pokazalo povećanje 2‑AP bez značajnog uticaja na prinos i osnovne nutritivne osobine. Cilj je prenošenje ove arome u komercijalne sorte, uz dodatne provere bezbednosti i regulative.
Prvi paradajz koji miriše na "puteraste kokice" — stvoren pomoću CRISPR/Cas9

Kineski naučnici su pomoću tehnologije za uređivanje gena CRISPR/Cas9 razvili prvu liniju paradajza koja proizvodi intenzivan miris nalik puterastim kokicama. Cilj istraživanja bio je povratiti i pojačati aromu paradajza koja se gubi tokom berbe, transporta i skladištenja.
Kako su to postigli
Istraživači su ciljano onemogućili funkciju gena iz porodice BADH2 u sorti AC (Alisa Craig). Konkretno, identifikovali su dve varijante, SlBADH1 i SlBADH2, i kreirali biljke u kojima su isključeni jedan ili oba gena. Kao rezultat, u plodovima se nagomilalo jedinjenje 2-acetil-1-pirolin (2‑AP), odgovorno za poznatu "kokicastu" aromu.
"SlBADH2 igra dominantnu ulogu u regulaciji 2‑AP, ali i SlBADH1 značajno doprinosi akumulaciji tog jedinjenja," rekao je dr Shengchun Xu, koautor studije objavljene u Journal of Integrative Agriculture.
Bez gubitka prinosa i nutritivnih osobina
Autori navode da mutirane linije nisu pokazale značajne razlike u odnosu na divlji tip po ključnim agronomskim i nutritivnim parametrima: vreme cvetanja, visina biljke, težina ploda, nivoi glukoze, fruktoze i saharoze, sadržaj organskih kiselina (citrična, jabučna) niti vitamin C. To znači da je postignuto poboljšanje arome bez vidljivog gubitka prinosa.
Šta to znači za potrošače i industriju
2‑AP je poznat i iz drugih mirisnih biljaka i proizvoda, poput aromatičnog pirinča i nekih biljnih ekstrakata. Naučnici planiraju da ovu osobinu prenesu u elitne komercijalne kultivare, što bi moglo obogatiti senzornu složenost paradajza i povećati njegovu tržišnu vrednost ako potrošači pozitivno reaguju.
Napomena: Prelazak sa laboratorijskih i poljskih testova na komercijalnu proizvodnju zahteva dodatne provere bezbednosti, regulative i potrošačkog prihvatanja.
Ovo istraživanje predstavlja primer kako ciljano uređivanje gena može poboljšati aromu namirnica bez očiglednog negativnog uticaja na prinos i nutritivni sastav, ali dalji koraci zavise od regulatornih i tržišnih procesa.
Pomozite nam da budemo bolji.


































