Univerzitet u Majamiju objavio je prvo merenje melatonina u divljim ajkulama i našao da veštačko noćno osvetljenje (ALAN) može smanjiti nivo ovog hormona kod nekih vrsta. Studija, objavljena 20. januara 2026. u Science of the Total Environment, analizirala je nurse ajkule (Ginglymostoma cirratum) i blacktip ajkule (Carcharhinus limbatus) duž obala Majamija. Nurse ajkule koje su ostajale u osvetljenim priobalnim zonama imale su značajno niži melatonin, dok kod blacktip ajkula nije zabeležena promena. Rezultati ukazuju na potrebu za daljim istraživanjima i merama za smanjenje svetlosnog zagađenja.
Kako gradska noćna svetla utiču na ajkule: Prvo merenje melatonina u divljini

Novo istraživanje Univerziteta u Majamiju donosi prva zabeležena merenja melatonina u divljim ajkulama i ukazuje da veštačko noćno osvetljenje (ALAN) može značajno smanjiti nivo ovog hormona kod nekih vrsta. Rad, objavljen 20. januara 2026. u časopisu Science of the Total Environment, pokazuje razliku između vrsta sa različitim obrascima kretanja.
Šta su istraživači pronašli?
Istraživači iz Shark Research and Conservation Program pri Rosenstiel School of Marine, Atmospheric, and Earth Science prikupljali su uzorke krvi ajkula duž obala Majamija, jednog od najsvetlijih obalnih regiona SAD. Fokusirali su se na dve vrste: nurse shark (nurse ajkula, Ginglymostoma cirratum) i blacktip shark (crni vrh, Carcharhinus limbatus).
Podaci pokazuju da su nurse ajkule koje su relativno stacionarne i provode većinu vremena u osvetljenim priobalnim zonama imale značajno niže koncentracije melatonina u poređenju sa primercima iz tamnijih područja. Nasuprot tome, pokretne blacktip ajkule nisu pokazale značajne razlike u nivou melatonina između osvetljenih i tamnijih lokacija.
Metodologija i dobrobit životinja
Terenski rad trajao je približno godinu dana. Tim je noću radio koristeći kratkotrajne istraživačke drumlajnove (10 drumlajnova, svaki sa ~30,5 m monofilamentom velike čvrstoće i kružnim udicima) i proveravao ih u satnim intervalima kako bi smanjio stres. Uzorci krvi za merenje melatonina uzimani su dok su ajkule ostajale u vodi, a tim je koristio slab crveni izvor svetlosti kako ne bi dodatno menjao percepciju životinja.
Moguće implikacije
Autori ističu da potiskivanje melatonina može imati dalekosežne posledice: melatonin reguliše dnevno-noćne ritmove i ponašanje, pa promene kod vrhunskih predatora mogu izazvati kaskadne efekte u hranidbenim lancima. Nalazi postavljaju osnovu za dalja istraživanja uticaja ALAN na reprodukciju, ishranu i migracije ajkula u različitim regionima.
„Vrste koje su stacionarnije u zagađenim oblastima deluju osetljivije od onih koje se kreću između osvetljenih i tamnijih staništa.” — Abigail M. Tinari, vodeća autorka
Rad takođe poziva na proširene studije koje bi obuhvatile više vrsta i različite obalske zone, kao i na razmatranje mera za smanjenje svetlosnog zagađenja u osetljivim morskim staništima.
Pomozite nam da budemo bolji.




























