Rastuće cene nafte i poremećaji u isporukama iz Irana, kao i prekid saobraćaja kroz Hormuški moreuz, podigli su cene i ojačali prinose Rusije od energetskog izvoza. Ruska nafta sada se prodaje iznad budžetske pretpostavke od 59 USD po barelu, što može ublažiti fiskalni pritisak i pomoći finansiranju rata u Ukrajini. Dugotrajan prekid u snabdevanju mogao bi doneti znatan budžetski dobitak Rusiji i povećati pritisak na EU da revidira energetske politike.
Porast cena energenata posle sukoba u Iranu jača prihode Rusije i olakšava finansiranje rata u Ukrajini

FRANKFURT, Nemačka (AP) — Poremećaji u snabdevanju naftom i gasom sa Bliskog istoka zbog sukoba u Iranu i nagli rast cena snažno su ojačali sposobnost Rusije da profitira od energetskog izvoza — ključnog stuba ruskog budžeta i važnog izvora sredstava za finansiranje rata u Ukrajini.
Cene ruskog izvoznog naftnog barela porasle su sa manje od 40 USD u decembru na oko 62 USD — prvo zbog straha od šireg sukoba, a potom i zbog prekida gotovo celokupnog tankerskog saobraćaja kroz Hormuški moreuz, kojim prolazi oko 20% svetske potrošnje nafte. Brent je skočio iznad 82 USD, sa zatvaranja od 72,87 USD zabeleženog u petak pre napada na Iran koji su pripisani SAD i Izraelu.
Ruska nafta i dalje se prodaje uz značajan popust u odnosu na Brent, ali je cena ruskog izvoza sada iznad referentne vrednosti od 59 USD po barelu koja je bila planirana u budžetu Ministarstva finansija za 2026. Porezi i prihodi od nafte i gasa čine do 30% federalnog budžeta Rusije, pa i manji rast cena ima veliki fiskalni efekat.
Pored nafte, obustava brodske proizvodnje tečnog prirodnog gasa (LNG) u Kataru zaoštrava globalnu konkurenciju za preostale terete — pa su i kineski i indijski kupci podstaknuti da još više oslanjaju svoje nabavke na ruska snabdevanja.
Finansijski efekti i scenariji
U januaru su državni prihodi Rusije od nafte i gasa pali na četvorogodišnji minimum od 393 milijarde rubalja (oko 5 milijardi USD), dok je deficit za taj mesec iznosio 1,7 biliona rubalja (oko 21,8 milijardi USD), navodi Ministarstvo finansija. Pad prihoda pretežno je posledica slabijih globalnih cena i dubokih rabata izazvanih merama protiv tzv. "shadow fleet" tankera koji su koristili za izbegavanje plafona cena i sankcija.
Stručnjaci upozoravaju da su kratki i duži scenariji tržišnih poremećaja ključni za procenu uticaja na ruske javne finansije: brz završetak sukoba mogao bi vratiti Brent na oko 65 USD i imati ograničen efekat na budžet; srednji scenario stabilizacije oko 80 USD donosi vidljivo fiskalno olakšanje; dok dugotrajan prekid sa oštećenjima infrastrukture može podići cenu nafte i do 108 USD po barelu, što bi Rusiji donelo najveći budžetski dobitak i istovremeno pogodilo evropsku ekonomiju.
Analitičari ističu i političke posledice: pooštren i dugotrajan energetski šok mogao bi naterati zemlje EU da razmotre ublažavanje planiranih zabrana novih ruskih ugovora, naročito u državama koje i dalje značajno uvoze ruski LNG i gas.
Reakcije zvaničnika
Predsednik Vladimir Putin okrivio je evropske energetske politike za trenutnu krizu i nagovestio da Rusija moze preusmeriti isporuke ka drugim tržištima. Potpredsednik vlade Alexander Novak rekao je da je ruska nafta u potražnji i da je Rusija spremna da poveća isporuke Kini i Indiji. Šef državnog investicionog fonda Kirill Dmitriev iskoristio je društvene mreže da kritikuje evropske lidere zbog nedostatka alternativnih planova za LNG.
Stručnjaci upozoravaju da mnogo zavisi od trajanja prekida u Hormuškom moreuzu i budućih odlukа velikih proizvođača LNG-a.
Belgija, Francuska, Holandija i Španija uvoze oko 2 milijarde kubnih metara ruskog LNG mesečno, a Mađarska dodatna 2 milijarde kubnih metara kroz TurkStream, što ukupno može iznositi oko 45 milijardi kubnih metara u 2026, ili oko 15% godišnje potražnje u EU. Zbog toga zamena tih količina ne bi bila laka u slučaju dodatnog zaoštravanja snabdevanja iz Zaliva.
Ukrštanjem fiskalnih posledica i geopolitike, analitičari ocenjuju da bi naredni meseci mogli značajno promeniti tok budžetskih priliva i političkih pritisaka u Evropi i Aziji.
Pomozite nam da budemo bolji.

































