Svet Vesti
Nauka

Otkriće ushikuvirusa: Džinovski DNK virus koji može promeniti razumevanje nastanka ćelijskog jedra

Otkriće ushikuvirusa: Džinovski DNK virus koji može promeniti razumevanje nastanka ćelijskog jedra
A newly found giant virus from Lake Ushiku shows unusual spikes and a distinct way of disrupting a host nucleus, fueling debates on cell evolution. (CREDIT: Journal of Virology)

Japanski tim otkrio je ushikuvirus, novi džinovski DNK virus izolovan u jezeru Ushiku, koji inficira vermamoebu i izaziva značajan citopatski efekat — domaćinske ćelije postaju uvećane. Virus ima jedinstvene bodlje na kapsidu i narušava nuklearnu membranu tokom replikacije, što ga stavlja između strategija virusa koji koriste intaktno jedro i onih koji ga razgrađuju. Ovo otkriće daje novu podršku razmatranjima o tome da su virusi mogli doprineti evoluciji eukariotskog jedra i proširuje razumevanje diverziteta džinovskih virusa.

Japanski istraživači izolovali su novi džinovski DNK virus nazvan ushikuvirus, pronađen u vodi jezera Ushiku u prefekturi Ibaraki. Virus inficira vermamoebu, vrstu slobodnoživeće amebe, i pokazuje osobine koje mogu pomoći da bolje razumemo evoluciju eukariotskih ćelija.

Otkriće ushikuvirusa: Džinovski DNK virus koji može promeniti razumevanje nastanka ćelijskog jedra
Morphological features of ushikuvirus particles and CPE of infected cells. (CREDIT: Journal of Virology)

Zašto je otkriće važno

Ushikuvirus spaja karakteristike dve različite virusne strategije repliciranja: neki srodni džinovski virusi koriste intaktno ćelijsko jedro kao mesto replikacije, dok drugi razgrađuju nuklearnu membranu. Ushikuvirus narušava nuklearnu membranu tokom proizvodnje virusnih čestica, što ga svrstava u međupoložaj na tom spektru i daje dodatne podatke u raspravi o tome kako su se mogli razviti kompleksni eukariotski sistemi.

Otkriće ushikuvirusa: Džinovski DNK virus koji može promeniti razumevanje nastanka ćelijskog jedra
Morphological features of ushikuvirus particles in infected cell cytoplasm at 5 hpi revealed by c-TEM analysis. (CREDIT: Journal of Virology)

Morfologija i uticaj na domaćina

Istraživači su zabeležili specifične detalje na površini kapsida: višestruke bodlje sa jedinstvenim „kapicama“, od kojih neke imaju filamentozne nastavke. Ovakvi detalji razlikuju ushikuvirus od medusavirusa i drugih bliskih rodova.

Otkriće ushikuvirusa: Džinovski DNK virus koji može promeniti razumevanje nastanka ćelijskog jedra
A joint research team discovered and characterized ushikuvirus, a new giant DNA virus that infects vermamoeba. This image (a) shows the 3D reconstruction of the virus, highlighting its spiked capsid (d). (CREDIT: Professor Kazuyoshi Murata from the National Institute of Natural Sciences (NINS))

Infekcija izaziva izrazit citopatski efekat — vermamoeba ćelije postaju znatno uvećane i otečene, što jasno ukazuje da virus duboko menja ćelijsku biologiju domaćina.

Otkriće ushikuvirusa: Džinovski DNK virus koji može promeniti razumevanje nastanka ćelijskog jedra
CPE of the host cell size by ushikuvirus infection. (CREDIT: Journal of Virology)

Implikacije za hipotezu o virusnom poreklu jedra

Hipoteza viralne eukarogeneze (viral eukaryogenesis) predlaže da je jedro eukariotskih ćelija moglo nastati iz dugotrajne koegzistencije velikog DNK virusa i arhealnog pretka. Džinovski virusi koji grade membranom ograničene „fabrike“ za replikaciju DNK predstavljaju žive primere compartmentalizovane replikacije i daju empirijsku osnovu za testiranje te ideje. Ushikuvirus, sa svojom sposobnošću da remeti nuklearnu membranu, predstavlja važnu tačku poređenja unutar te diskusije.

Tim i publikacija

Rad potpisuju master studenti Jiwan Bae i Narumi Hantori (Tokyo University of Science), dr Raymond Burton-Smith i prof. Kazuyoshi Murata (National Institute of Natural Sciences) i profesor Masaharu Takemura. Rezultati su objavljeni u Journal of Virology, a preneto je i u medijima poput The Brighter Side of News.

Mogućnosti i ograničenja

Iako otkriće proširuje znanje o diverzitetu džinovskih virusa i njihovim strategijama replikacije, potrebna su dalja ispitivanja genoma, interakcija sa različitim vrstama ameba i evolucione filogenetske analize da bi se preciznije odredilo mesto ushikuvirusa u evoluciji i njegove šire implikacije za poreklo jedra.

„Džinovski virusi mogu se smatrati riznicom čiji svet još nije u potpunosti shvaćen“, kaže prof. Takemura, naglašavajući da svaki novi izolovan virus daje novu perspektivu na odnos između virusa i živih organizama.

Otkriće ushikuvirusa takođe ima potencijalne implikacije za istraživanja vezana za zdravlje: bolji uvid u to kako džinovski virusi inficiraju i razaraju amebe može dugoročno pomoći pri razvoju metoda prevencije ili lečenja infekcija koje izazivaju amebe, iako ushikuvirus direktno ne predstavlja poznati rizik za ljude.

Pomozite nam da budemo bolji.

Povezani članci

Popularno