Rory Mac Sweeney, londonski stomatolog, tvrdi da je u preponama Vitruvijevog Čoveka otkrio jednakostranični trougao koji pomaže da se objasne proporcije da Vinčijevog crteža. Izvedeni odnos visine pupka i razmaka stopala iznosi oko 1,64–1,65, što je blisko tetraedarskom odnosu (~1,633) poznatom iz optimizacije pakovanja sfera. Autor povezuje ovaj broj i sa Bonwillovim trouglom u stomatologiji (1864). Studija je objavljena u Journal of Mathematics and the Arts i podstiče dalje rasprave u naučnoj zajednici.
Skriveni jednakostranični trougao u Vitruvijevom Čoveku — londonski stomatolog nudi novo objašnjenje proporcija

Leonardo da Vinči, čuveni italijanski polimat i autor Mona Lize, imao je duboko interesovanje za geometriju i proporcije. Njegov crtež Vitruvijevog Čoveka (oko 1490) vekovima fascinira naučnike i umetnike — a pitanje zašto je izabrao baš te proporcije i dalje izaziva rasprave.
Šta je otkriveno?
Prethodno objavljen rad londonskog stomatologa Roryja Mac Sweeneyja ukazuje na diskretan, ali ključan detalj u preponama Vitruvijevog Čoveka: jednakostranični trougao koji je, prema autoru, bio ključan za da Vinčijev izbor proporcija.
"Ako razmakneš noge... i dovoljno podigneš ruke tako da ti ispruženi prsti dodiruju liniju vrha glave... prostor između nogu biće jednakostranični trougao," — zapisao je da Vinči u svojim beleškama o Vitruvijevom Čoveku.
Matematička analiza
Mac Sweeney je izmerio odnose između visine pupka i razmaka stopala u položaju koji formira taj trougao i dobio vrednosti oko 1,64–1,65. To je blisko tzv. tetraedarskom odnosu (~1,633), broju koji se pojavljuje u optimizaciji pakovanja sfera (visina piramide od četiri sfere u odnosu na osnovicu) i koji je u geometriji predstavljen početkom 20. veka.
Povezanost sa stomatologijom
Autor takođe ukazuje na Bonwillov trougao — princip u stomatologiji iz 1864. koji se koristi pri postavljanju odnosa vilice — čija numerička vrednost odgovara približno istom odnosu (~1,633). Mac Sweeney smatra da nije slučajnost što se isti odnos javlja u geometrijskim paketima, nekim biološkim strukturama i u ljudskim proporcijama.
Šta to znači za tumačenje Vitruvijevog Čoveka?
Ako je tumačenje tačno, da Vinči je mogao, crtajući, intuitivno primetiti geometrijski princip koji se kasnije pojavljivao u različitim granama nauke i tehnike. Međutim, Mac Sweeney ne tvrdi da je dokazao konačnu istinu — već nudi plausible objašnjenje koje vezuje da Vinčijev crtež za šira geometrijska načela.
Studija je objavljena u Journal of Mathematics and the Arts. Naučna zajednica će, kako je uobičajeno, tražiti dodatne analize i kritike pre nego što se ideja široko prihvati.
Napomena o tumačenju
Važno je napomenuti da postoje različita objašnjenja za proporcije u Vitruvijevom Čoveku (uključujući i teorije koje se oslanjaju na Zlatni presek) i da nijedna interpretacija još uvek nema apsolutnu potvrdu. Mac Sweeneyjeva analiza doprinosi debati, ali ne zatvara pitanje.
Pomozite nam da budemo bolji.




























