Svet Vesti
Conflict

Pezeškian Postavlja Uslove Za Kraj Sukoba: Da Li Se Nazire Mogućnost Deeskalacije?

Pezeškian Postavlja Uslove Za Kraj Sukoba: Da Li Se Nazire Mogućnost Deeskalacije?
A building lies in ruins after a strike, amid the US-Israeli conflict with Iran, in Tehran, Iran, on March 12, 2026 [Majid Asgaripour/WANA (West Asia News Agency) via Reuters]

Iranski predsednik Masud Pezeškian postavio je uslove za kraj sukoba: priznanje iranskih prava, isplata reparacija i međunarodne garancije protiv nove agresije. Iran je pojačao asimetrične napade i ograničio promet kroz Hormuz, što je podiglo cenu nafte iznad 100$ po barelu. Dok IRGC nastavlja vojnu kampanju, političko rukovodstvo pokazuje znake spremnosti za pregovore, ali unutrašnje podele i ekonomski pritisci komplikuju svaki dogovor.

Iranski predsednik Masud Pezeškian izneo je jasne uslove za okončanje sukoba sa Sjedinjenim Državama i Izraelom — priznanje iranskih prava, isplatu reparacija i međunarodne garancije protiv buduće agresije. Njegova izjava objavljena na mreži X tumači se kao mogući signal političke volje za pregovore, dok se paralelno nastavlja vojna kampanja i eskalacija napetosti u regionu.

Šta je Pezeškian rekao

U poruci objavljenoj u sredu Pezeškian navodi da je razgovarao sa kolegama iz Rusije i Pakistana i potvrdio „iransku posvećenost miru“. Po njegovim rečima, jedini način da se rat okonča jeste priznavanje legitimnih prava Irana, isplata reparacija i obezbeđivanje čvrstih međunarodnih garancija protiv ponovnog napada.

Vojska, IRGC i političko rukovodstvo — unutrašnje podele

Dok političko rukovodstvo u Teheranu poručuje spremnost na diplomatsko rešenje, elitna Islamska revolucionarna garda (IRGC) nastavlja da vodi ofanzivne akcije i izriče ratne poruke. Analitičari ističu da postoji dugotrajna napetost između vojnih struktura i civlnih vlasti, što komplikuje bilo kakav dogovor.

„IRGC posmatra ovaj sukob kao egzistencijalni — političko rukovodstvo, uključujući predsednika, pokazuje veću spremnost na pregovore pod pritiskom ekonomskih i političkih faktora,“ kaže Zejdon Alkinaeni sa Georgetown univerziteta u Kataru.

Asimetrične taktike i energetski pritisak

Iran je primenio takozvane asimetrične taktike: napadi na pomorski saobraćaj kroz moreuz Hormuz, pogodak na infrastrukturu i pritisak na entitete povezane sa globalnim finansijama. Zbog incidenata u Hormuzu i napada na brodove, kroz ovu ključnu plovidbenu rutu kojom obično prolazi oko 20% svetskog transporta nafte i gasa protok je znatno ograničen.

Cene nafte su se zbog poremećaja skočile iznad 100 dolara po barelu (sa oko 65 dolara pre sukoba). Iran je javno poručio da može dodatno ograničiti ili zaustaviti prolaz nafte kroz Hormuz, a eksperti upozoravaju da bi duži prekidi mogli gurnuti cene još više.

Pezeškian Postavlja Uslove Za Kraj Sukoba: Da Li Se Nazire Mogućnost Deeskalacije?
Mojtaba Khamenei, son of Iran’s late Supreme Leader Ayatollah Ali Khamenei, attends a gathering in Tehran on March 2, 2016. Iran marked the appointment of Ayatollah Mojtaba Khamenei to replace his father as its supreme leader with a barrage of missiles against Israel and the Gulf states [File: Rouhollah Vahdati/ISNA via AFP]

Međunarodni odgovori i troškovi rata

Međunarodna agencija za energiju (IEA) objavila je odluku o oslobađanju 400 miliona barela iz rezervi članica kako bi ublažila šok na tržištu, ali uticaj tog koraka zavisi od brzine i koordinacije izdanja zaliha.

SAD su, prema objavljenim podacima, potrošile više od 11,3 milijarde dolara u prvih šest dana sukoba, dok think tank CSIS procenjuje troškove akcija na oko 3,7 milijardi dolara u prvih 100 sati. Ovi iznosi ukazuju na visoku cenu vojne kampanje, ali i na politički pritisak u SAD pred predstojeće izbore.

Kontradiktorne poruke iz Vašingtona i Jerusalima

Dok je američka administracija izražavala nadu za brzo okončanje operacija, izraelski zvaničnici poručuju da će misija trajati „onoliko koliko bude potrebno“. Takve razlike dodatno komplikuju procenu mogućeg puta ka prekidu vatre.

Mogući izlazi i prepreke

Put ka deeskalaciji, prema analitičarima, zavisi od nekoliko faktora: spremnosti SAD i Izraela da priznaju neke iranske zahteve (ili da ponude zamene), sposobnosti Teherana da održi ekonomski pritisak bez potpunog gubitka prihoda od nafte, i unutrašnje koordinacije između iranskih političkih i vojnih tela. Iako je izjava predsednika Pezeškiana neuobičajena u retorici Teherana, praktična primena njegovih uslova zahtevaće složene diplomatske korake i međunarodna garantovanja.

Zaključak: Pezeškianovi uslovi otvaraju prostor za politički razgovor, ali realna deeskalacija zavisi od balansiranja vojne pritiske, ekonomskih interesa i geopolitičkih kalkulacija. U narednim danima ključni će biti signali iz Teherana, Vašingtona, i regiona — kao i brzina i obim međunarodnih odgovora na energetski šok.

Pomozite nam da budemo bolji.

Povezani članci

Popularno