Sažetak: Stanovnici Sakhnina i susednih arapskih mesta na severu Izraela žale se da nema adekvatnih javnih skloništa dok su izloženi raketnim napadima iz Libana i Irana. Državni revizor iz 2025. navodi da 33% Izraelaca nema zaštićen prostor, a u severnim arapskim lokalitetima taj procenat dostiže do 70%. Lokalni "mini-bunker" objekti su često zapušteni i ne pružaju zadovoljavajuću zaštitu, što je izazvalo kritike aktivista za građanska prava.
Sakhnin i okolni arapski gradovi bez adekvatnih javnih skloništa dok rastu raketni napadi

Stanovnici arapskih gradova na severu Izraela, na čelu sa Sakhninom, upozoravaju da nemaju dovoljno javnih skloništa dok su izloženi sve češćim raketnim i projektilnim napadima iz Libana i Irana.
Šta se dešava u Sakhninu
Sakhnin, grad od oko 36.000 stanovnika smešten na padini, nalazi se svega 20 kilometara od granice sa Libanom. Gradonačelnik Mazen Ghanayem kaže da grad "nema nijedno javno sklonište koje zaslužuje to ime" i da su postojeće konstrukcije nedovoljne za zaštitu stanovništva.
"Država je u obavezi da izgradi javna skloništa tako da celo stanovništvo ima pristup bezbednim mestima," rekao je Ghanayem za AFP.
Kako ljudi reaguju tokom uzbune
Kada se oglase sirene, stanovnici se uglavnom sklanjaju u svoje domove — koliko to građevine omogućavaju — ili u bezbedne sobe u novijim zgradama. Za one koji su zatečeni na ulici nema sigurnih javnih prostora: nema funkcionalnih podzemnih garaža niti pristojnih javnih skloništa u blizini.
Opštinski zvaničnik Kasim Abu Raya je opisao situacije u kojima su ljudi improvizovano tražili zaklon: njegova supruga i ćerka su usred uzbune morale da se skrase pod stepeništem jedne napuštene vile. U panici, meštani ponekad ulaze i u male betonske "mini-bunkere" blizu javnih mesta.
Stanje javnih skloništa
Grad ima oko desetak hitnih skloništa — betonskih pravougaonih kutija dimenzija oko 3 x 6 metara. Mnogi ti objekti su zapušteni: AFP je zabeležio smeće na ulazima, neprijatne mirise, pa i izmet u jednom skloništu na parkingu gradske uprave. Zbog toga lokalni zvaničnici često opisuju ta skloništa kao neprikladna, a građani izbegavaju da ih koriste ako imaju alternativu.
Podaci i kritike
Prema izveštaju Državnog revizora iz 2025. godine, 33% građana Izraela nema zaštićen prostor ili usklađeno sklonište. Taj procenat raste na oko 50% među nejevrejskim građanima, a u nekim arapskim lokalitetima na severu dostiže i do 70%.
Udruženje za građanska prava u Izraelu upozorilo je tokom ranijih sukoba da je situacija "ne samo nemoralna već i neustavna", ističući da država izdvaja znatne resurse za zaštitu jevrejskih zajednica, dok se slično postupanje ne vidi u arapskim mestima.
Reakcije i posledice
Gradonačelnik Ghanayem ističe da u drugim jevrejskim naseljima ima javnih skloništa praktično na svakom koraku, dok su arapske zajednice zapostavljene. Iako se ljudi u hitnim slučajevima i dalje koriste dostupnim skloništima, lokalni zvaničnici upozoravaju da trenutna rešenja nisu dovoljna za obezbeđivanje stvarne bezbednosti.
Zaključak: Potreba za održivim i pristupačnim javnim skloništima u arapskim lokalitetima na severu Izraela ostaje nerešeno i predstavlja ozbiljan sigurnosni i politički problem koji zahtevа hitnu državnu reakciju.
Pomozite nam da budemo bolji.




























