Nova obrada RIMFAX radarskih podataka sa rovera Perseverance otkrila je skriveni deltajski sistem pod današnjom deltom u Jezero krateru. Podaci iz 78 prolaza (septembar 2023–februar 2024) pokazuju slojeve dublje od 35 m i sugerišu da Margin jedinica može biti debela i do 90 m. Nalaz ukazuje da je voda na Marsu tekla u više faza, možda već u noahskom periodu pre 4,2–3,7 mlrd. godina, što povećava šanse za očuvanje mogućih biosignatura.
RIMFAX Otkrio Skriveni Deltajski Sistem Duboko Ispod Jezera Kratera na Marsu

Daleko i usamljeno u krateru kojim sada tumara samo robotski rover, Jezero je otkrio još jednu priču o vodi na Marsu. Nova analiza radarskih podataka sa NASA-inog rovera Perseverance otkriva ogroman, ranije skriven deltajski sistem zakopan ispod današnje delte u Jezero krateru — što znači da je voda na Marsu tekla duže i u više faza nego što se ranije mislilo.
Kako je otkriće napravljeno
Istraživači su koristili instrument RIMFAX (radar za penetraciju tla) tokom 78 prolaza Perseverance-a između septembra 2023. i februara 2024. Prikupljeni podaci obuhvataju trasu dugu oko 6,1 km i probijaju se dublje od 35 m na pojedinim lokacijama. Kombinovanjem merenja duž cele trase, tim je rekonstruisao deblje naslage koje nisu vidljive samo analizom površine.
Šta pokazuju podaci
Radarski snimci otkrivaju brojne nagnute slojeve, lobe i kanalske strukture koje na Zemlji uvek ukazuju na taloženje sedimenta tokom uliva vode u široku bazu — tipične karakteristike delta. Na osnovu širine i rasporeda slojeva, istraživači procenjuju da jedinica poznata kao Margin može imati ukupnu debljinu i do 90 metara, formiranu u više epizoda taloženja uz periode delimične erozije između njih.
„RIMFAX je otkrio ranije podzemno deltajsko okruženje ispod sadašnje delte, čime se period potencijalne nastanjivosti za Jezero pomera dalje u prošlost,“ navodi tim pod vođstvom geomikrobiologinje Emily Cardarelli sa Univerziteta Kalifornija, Los Anđeles.
Širi značaj
Povećana debljina slojeva i dokazi o više faza toka vode ukazuju da je region Jezera mogao da bude aktivan još u noahskom periodu (Noachian), pre oko 4,2–3,7 milijardi godina. To produžava vremenski prozor u kojem su mogli da postoje stabilniji uslovi za pojavu i očuvanje života, odnosno potencijalnih biosignatura koje bi mogle biti sačuvane u fine-strukturiranim unutrašnjim slojevima delta.
Studija naglašava da je kombinacija površinske i podzemne geofizičke analize ključna za razumevanje ranije hidrološke istorije Marsa. Rad je objavljen u časopisu Science Advances.
Osnovne činjenice: 78 prolaza, 6,1 km dužine trase, prodiranje >35 m, Margin do ~90 m, moguće aktivan deltajski sistem u periodu 4,2–3,7 milijardi godina.
Pomozite nam da budemo bolji.

























