Studija Duke‑NUS Medical School pokazuje da testiranje okoline u živim pijacama peradi (vazduh, voda, kavezi) može brže i šire otkriti ptičje viruse, uključujući H5N1, nego isključivo testiranje pojedinačnih ptica. Metagenomsko sekvenciranje omogućava detekciju mnogih patogena odjednom, a uzorkovanje vazduha je dalo najviše različitih nalaza. Ipak, istraživači preporučuju kombinovani pristup jer su neki virusi bolje uoči putem briseva životinja.
Nadzor ptičje influence postao pametniji: Testiranje vazduha u pijacama otkriva H5N1 brže od briseva ptica

Naučnici sa Duke‑NUS Medical School otkrili su da ispitivanje okoline u živim pijacama peradi (vazduh, voda, kavezi i površine) može brže i pouzdanije detektovati mnoge ptičje viruse — uključujući sojeve H5N1 — nego isključivo testiranje pojedinačnih ptica. Ipak, autori ističu da okolinsko testiranje nije potpuna zamena, već važna dopuna klasičnim brisevima.
Šta su istraživači uradili?
U periodu od januara 2022. do aprila 2023. tim Duke‑NUS sakupljao je uzorke u dve pijace peradi u Kambodži: uzorke vazduha iz blizine zona za zadržavanje i klanje, briseve kaveza i uzorke vode korišćene pri obradi peradi. Umesto da ciljaju samo pojedinačne patogene, istraživači su primenili metagenomsko sekvenciranje — pristup koji otkriva širok spektar virusnog genetskog materijala prisutnog u uzorku.
Ključni nalazi
Okolinski uzorci, posebno uzorci vazduha, identifikovali su najširi dijapazon ptičjih virusa. U nekoliko slučajeva istraživači su detektovali H5N1 u okolinskim uzorcima istovremeno kada su brisevi pojedinačnih ptica bili negativni. Takođe su pronađeni virusni sojevi koji su genetski povezani sa sojevima koji predstavljaju rizik za perad i za ljude.
Prednosti ovog pristupa uključuju širi domet otkrivanja, mogućnost skaliranja nadzora, niži trošak po uzorku i smanjen rizik po zdravlje radnika i kupaca jer se smanjuje potreba za bližim kontaktom sa životinjama.
Ograničenja i preporuke
Istraživači naglašavaju da okolinsko testiranje nije univerzalno rešenje: neki virusi, posebno oni koji cirkulišu kod pataka, lakše se detektuju direktnim brisevima životinja. Preporuka tima je integrisani pristup — kombinovanje okolinskih uzoraka i ciljnih briseva životinja za pouzdaniji i bezbedniji nadzor.
Širi značaj
Autori planiraju da ispitaju primenu ovog pristupa i u drugim visokorizičnim okruženjima, kao što su staništa divljih životinja i druge klaonice, kako bi se poboljšala spremnost i skratilo vreme odgovora na moguće pojave novih zaraza. Nalazi su relevantni globalno jer pokazuju efikasan i skalabilan način ranog otkrivanja patogena na mestima gde su ljudi i životinje u bliskom kontaktu.
Zaključak: Metagenomsko ispitivanje okoline u pijacama peradi predstavlja moćnu dopunu postojećem nadzoru ptičje influence — može ubrzati detekciju opasnih sojeva poput H5N1, smanjiti rizik po ljude i unaprediti pripravnost, ali najbolje funkcioniše u kombinaciji sa ciljanim testiranjem životinja.
Pomozite nam da budemo bolji.




























