Izrael je izveo novi talas udara na ciljeve u Iranu, uključujući objekte u Teheranu, dok SAD tvrde da pregovori idu "vrlo dobro" i nude Iran 15-tačkast plan za prekid vatre. Iran je odbacio ponudu i nastavio napade raketama i dronovima prema zalivskim državama. Humanitarne posledice su velike — desetine hiljada oštećenih objekata i stotine hiljada pogođenih ljudi — dok rast cena nafte i pad berzi naglašavaju globalnu zabrinutost.
Izrael Pokrenuo Novi Talas Napada Na Iran; Pregovori 'Vrlo Dobri' Ali Nema Povlačenja

Iz Dubaija — Izrael je u petak izveo novi talas vazdušnih udara na Iran, uključujući napade na ciljeve u Teheranu i zapadnim oblastima zemlje, dok SAD tvrde da su pregovori o okončanju sukoba „vrlo dobri“ i da su Iranu ponudile 15-tačkast plan za prekid vatre. Uprkos tim tvrdnjama, nije bilo naznaka da se Iran povlači ili da pregovori zaista napreduju.
Šta se dogodilo
Izraelska vojska je navela da su mete u "srcu Teherana" bile povezane sa proizvodnjom balističkih raketa i druge vojne infrastrukture. Takođe su pogođeni lansirni sistemi i skladišta u zapadnom Iranu. Iran je uzvratio ispaljivanjem raketa i dronova prema zemljama Zaliva, a sirene za vazdušnu opasnost oglašene su u Bahreinu, Kataru i Ujedinjenim Arapskim Emiratima.
Diplomatija i vojne preraspodele
Prema objavama iz Vašingtona, SAD su Iranu dale 15-tačkast predlog koji među ostalim zahteva ponovno otvaranje Hormuškog moreuza i ograničenja u iranskom nuklearnom programu. Iran je ponudu odbacio i ponudio svoj petotačkast plan koji podrazumeva reparacije i priznavanje iranskog suvereniteta nad moreuzom.
Američke snage su pojačane u regionu: u blizini su se pojavile grupe brodova sa oko 2.500 marinaca, dok je najmanje 1.000 pripadnika 82. vazdušno-desantne divizije premešteno u region.
Humanitarne i ekonomske posledice
Humanitarne organizacije upozoravaju na velike razmere štete. Norveški savez za izbeglice navodi da su domovi, bolnice i škole u Iranu oštećeni ili uništeni, dok Međunarodna organizacija za migracije (IOM) beleži oko 82.000 oštećenih civilnih objekata i 180.000 pogođenih domaćinstava.
„Civili plaćaju najvišu cenu ovog rata — mora prestati,“ izjavio je Jan Egeland, generalni sekretar Norveškog saveta za izbeglice.
Ekonomske posledice se već osećaju globalno: berze su pale, a cena Brent nafte dostigla je oko 107 USD po barelu, više od 45% iznad nivoa zabeleženih pre eskalacije sukoba krajem februara.
Žrtve i regionalna razmera sukoba
Prema iranskom Ministarstvu zdravlja, u Iranu je poginulo više od 1.900 ljudi od početka sukoba. U drugim delovima regiona zabeleženi su stotine i hiljade smrtnih slučajeva: više od 1.100 u Libanu, desetine u Izraelu, američke snage su pretrpele žrtve, dok su u Iraku poginuli pripadnici bezbednosnih snaga usled sukoba sa iranskim podupiranim milicijama.
Šta sledi
Diplomate iz više zemalja pokušavaju da organizuju direktan sastanak američkih i iranskih izaslanika — kao moguću lokaciju pominje se Pakistan — dok Savet bezbednosti Ujedinjenih nacija zakazuje konsultacije o napetostima i udarima na civilnu infrastrukturu. Regionalna napetost, rast cena energije i humanitarna kriza ostaju glavni izazovi za međunarodnu zajednicu.
Pomozite nam da budemo bolji.


































