Konflikt i napadi u Persijskom zalivu ozbiljno su poremetili snabdevanje LNG-om kroz Hormuški tjesnac, što dovodi do prekida u proizvodnji energije, đubriva i helijuma. LNG je prirodni gas ukapljen na −162 °C da bi se lakše prenosio, a njegova proizvodnja daje i ključne industrijske nusproizvode. Posledice već utiču na globalne lance snabdevanja, posebno u Južnoj Aziji, i potencijalno ugrožavaju medicinske i industrijske sektore.
LNG Pod Pritiskom: Šta Je LNG, Kako Funkcioniše i Zašto Prekidi Kroz Hormuz Imaju Globalne Posledice

Konflikt u regionu Persijskog zaliva izazvao je ozbiljne poremećaje u snabdevanju ukapljenim prirodnim gasom (LNG). Saobraćaj kroz Hormuški tjesnac — ključnu pomorsku arteriju — doveo je do zastoja koji utiču na energiju, industriju, medicinu i poljoprivredu širom sveta.
Šta je LNG?
LNG (ukapljeni prirodni gas) je prirodni gas koji je rashlađen na približno -162 °C u procesu poznatom kao kriogeno ukapljivanje. U tečnom obliku njegova zapremina se smanjuje na otprilike 1/600 gasnog stanja, što omogućava bezbedan i ekonomičan transport na velike udaljenosti.
Kako se proizvodi i transportuje?
- Pročišćavanje: Pre ukapljivanja gas se čisti od CO2, H2S, vode, žive i drugih nečistoća koristeći rastvore, molekularna sita i slične tehnologije.
- Frakcionacija: Teži ugljovodonici (propan, butan) se odvajaju i prodaju ili koriste kao nusproizvodi; finalni LNG je obično 85–95% metana uz male količine etana, propana, butana i azota.
- Skladištenje i transport: LNG se čuva u velikim izolovanim rezervoarima i prevozi na brodovima s dvostrukim trupom do regasifikacionih terminala.
- Regasifikacija: Na uvoznim terminalima LNG se zagreva (često korišćenjem morske vode) dok ne ispari i zatim se ubacuje u gasovode za domaćinstva, industriju i elektrane.
Gde i kako se koristi LNG?
LNG i gas iz uvoza koriste se za:
- proizvodnju električne energije (često kao alternativna opcija sa nižim emisijama u odnosu na ugalj i naftu);
- grijanje, kuvanje i sisteme tople vode u domaćinstvima i komercijalnim objektima;
- industrijske procese — proizvodnja đubriva (urea), plastike, boja, farmaceutskih proizvoda;
- transport — pogon teških vozila i brodova (u nekim flotama kao zamena za teža goriva).
Zašto je poremećaj kroz Hormuz toliko ozbiljan?
Hormuški tjesnac prenosi oko 27% svetske pomorske trgovine naftom i oko 20% globalnog LNG pomorskog saobraćaja. Zatvaranja, napadi ili prinudne obustave proizvodnje dovode do neposrednih posledica:
- redukcija snabdevanja energijom i rast cena;
- prekidi u proizvodnji đubriva — prirodni gas je i sirovina i energent za proizvodnju uree;
- smanjena dostupnost helijuma, važnog za MRI uređaje, CT skenere, i industriju poluprovodnika;
- druge posledice po poljoprivredu, medicinu i proizvodne lance.
Primeri posledica
Prekid proizvodnje u Kataru posle napada na LNG infrastrukturu zaustavio je najveću svetsku fabriku uree, a procene ukazuju da je iz tržišta izbačeno približno 5,2 miliona m3 helijuma mesečno — oko trećine mesečne globalne proizvodnje.
Nusproizvodi i industrijski značaj
Pored energije, prerada prirodnog gasa daje helijum i petrokemijske sirovine. Etan i propan se 'crackuju' u etilen i propilen, koji su osnova za plastiku korišćenu u medicinskim proizvodima (infuzione kese, špricevi) i mnogim industrijskim aplikacijama.
Globalne brojke (IGU 2025)
Prema IGU 2025 World LNG Report, oko 411,24 miliona tona LNG-a je trgovano u 2024. Najveći izvoznici su:
- Sjedinjene Države — 88,4 Mt
- Australija — 81,0 Mt
- Katar — 77,2 Mt
- Rusija — 33,5 Mt
- Malezija — 27,7 Mt
Najveći uvoznici su Kina (78,6 Mt), Japan (67,7 Mt), Južna Koreja (47,1 Mt), Indija (26,1 Mt) i Tajvan (21,8 Mt).
Ko je najranjiviji?
Južna Azija je posebno izložena riziku: Pakistan zavisi od gasa za ~28% proizvodnje električne energije, dok gas u Bangladešu pokriva oko 50% električne energije. Katar i UAE su glavni snabdevači (Kpler navodi ~99% pakistanskog i ~72% bangladeškog uvoza). Kao odgovor na šok, Pakistan je uveo vanredne mere (četvorodnevna radna nedelja, raspusti), a Bangladeš traži međunarodne kredite da stabilizuje snabdevanje i cene.
Zaključak
Poremećaji u Persijskom zalivu jasno pokazuju koliko je globalni energetski sistem međuzavisan: prekidi u jednom od ključnih prolaza i u proizvodnji LNG-a brzo se reflektuju kroz industriju, medicinu i poljoprivredu. Dugoročna stabilnost zahteva diversifikaciju dobavnih ruta, strateške rezerve i ulaganja u alternativne izvore energije.
Izvor: Podaci i procene iz IGU 2025 World LNG Report, izveštaja Kpler i javno dostupnih izvora o incidentima u Zalivu.
Pomozite nam da budemo bolji.


































