Sažetak: Iran traži da naplata prolaza kroz Hormuz bude uslov za ponovno otvaranje moreuza, što bi pogodilo oko 20% svetske naftne trgovine. Takav potez je u sukobu sa principom slobode mirne plovidbe koji neguje međunarodno pravo. Stručnjaci upozoravaju na opasan presedan i mogućnost da prihodi ojačaju bezbednosne strukture u Iranu. Ponovno otvaranje bez ograničenja bi odmah olakšalo globalni snabdevni pritisak i snizilo cene nafte.
Iran Traži Naplatu Prolaza Kroz Hormuz — Sukob Sa Međunarodnim Pravilima I Rizici Po Globalnu Trgovinu

FRANKFURT — Kao uslov za ponovno otvaranje strateškog moreuza koji je ključan za globalne tokove nafte, Iran navodno traži pravo da naplaćuje prolaz kroz Hormuz dok traje sukob sa Sjedinjenim Državama i Izraelom. Predlog je izazvao diplomatske i pravne zabrinutosti širom sveta.
Šta predlaže Iran?
Prema izvorima uključenim u pregovore, iranski predlog od deset tačaka sadrži odredbu kojom bi Iran i Oman mogli naplaćivati brodove koji prolaze kroz Hormuzki moreuz. Zvaničnici su naveli da bi prihod bio namenjen rekonstrukciji područja pogođenih ratom.
Kako funkcioniše navodni "tollbooth"?
U praksi, iranske snage su navodno naložile nekim brodovima da izbegnu glavnu plovnu putanju i zaobiđu ostrvo Larak, gde su bili podložni detaljnim proverama. Neki izvori iz brodarske industrije prijavili su da su najmanje dva broda platila ekvivalent od oko 2 miliona dolara u juanima; mehanizam plaćanja i dalje je slabo dokumentovan i podložan proveri.
Pravni okvir: Sloboda mirne plovidbe
Osnovna pravna zamerka na predlog naplate je što je u suprotnosti sa principom slobode mirne plovidbe. Konvencija Ujedinjenih nacija o pravu mora (UNCLOS), na snazi od 1994. godine, u članu 17 garantuje pravo nevine plovidbe kroz teritorialne vode država pri čemu brodovi koji ne predstavljaju pretnju ne mogu biti zadržavani ili opterećivani.
Iako UNCLOS nije formalno ratifikovan od strane Sjedinjenih Država, a Iran takođe nije potpisnik, mnogi stručnjaci ističu da su pravila o slobodnoj plovidbi deo uobičajenog međunarodnog prava i da nijedna država nema neograničeno pravo da nameće takse ili uslove koji ograničavaju međunarodni prolaz.
"Sloboda plovidbe postoji vekovima i uključuje i prolaze kroz moreuze", rekao je Philippe Delebecque, profesor pomorskog prava na Sorboni. "Ako bi se prihvatio takav presedan u Hormuzu, otvaramo vrata zatvaranju drugih ključnih prolaza."
Ekonomske posledice
Hormuzkim moreuzom prolazi oko 20% svetskog izvoza nafte — njegova potpuna ili delimična obustava ima neposredne efekte na snabdevanje i cene. Analitičari iz think-tanka Bruegel ukazuju da, sa strogo finansijske tačke gledišta, taksa od 2 miliona dolara po velikom tankeru koji nosi 2 miliona barela iznosi oko 1 USD po barelu. Ipak, veći problem je politički i bezbednosni: prihvatanje naplate bi učvrstilo iranski uticaj i mogućnost uspostavljanja trajnih kontrola nad prolazom.
Ko bi profitirao?
Postoji bojazan da bi prihod od naplate mogao indirektno koristiti Iranskoj revolucionarnoj gardi (IRGC), koja ima važnu ulogu u nadzoru morskih operacija i koju Sjedinjene Države smatraju terorističkom organizacijom. Evropski partneri su takođe izrazili zabrinutost zbog potencijalnog finansiranja struktura koje predstavljaju bezbednosni rizik i kršenje ljudskih prava.
Moguće šire posledice
Stručnjaci upozoravaju da bi prihvatanje naplate u Hormuzu moglo stvoriti opasan presedan: druge države s ključnim prolazima mogle bi razmatrati slične zahteve. To bi ugrozilo stabilnost svetske trgovine i moglo podstaći eskalaciju u osetljivim regionima poput Gibraltara ili Malake — pa čak i političke tenzije u odnosima velikih sila poput Kine.
Političke reakcije
Administracija SAD je javno odbacila ideju o naplati, a najveći proizvođači iz Zaliva — uključujući Saudijsku Arabiju — pozvali su da moreuz ostane otvoren bez ograničenja. Bruegel i drugi ekonomisti upozoravaju da bi ponovno uspostavljanje slobodnog prolaza odmah doprinelo stabilizaciji tržišta nafte i smanjenju cena.
Zaključak: Predlog Irana je značajan jer ne pogađa samo regionalne odnose, već i temeljne principe međunarodne plovidbe i globalne ekonomije. Reakcije država, međunarodnih organizacija i samih prevoznika odlučiće da li će se predlog pretvoriti u stvaran presedan ili će međunarodnopravni principi i ekonomski interesi sprečiti takav razvoj događaja.
Pomozite nam da budemo bolji.


































