IUCN je ažurirao Crvenu listu: car-pingvin i antarktička morska lisica su sada klasifikovani kao ugroženi zbog klimatskih promena i gubitka morskog leda. Satelitski podaci pokazuju višegodišnji pad populacija, dok je smanjenje krila dodatno ugrozilo lance ishrane. Južne slonovaste foke su pogođene ptičjim gripom sa visokim mortalitetom mladunaca. IUCN upozorava da se ekosistemi menjaju brže nego što zaštitne mere mogu da reaguju.
IUCN: Car-Pingvin i Antarktička Morska Lisica Sada Su Klasifikovani Kao Ugroženi Zbog Klimatskih Promena

Međunarodna unija za zaštitu prirode (IUCN) je ažurirala Crvenu listu i preklasifikovala nekoliko antarktičkih vrsta, navodeći klimatske promene kao ključni uzrok pogoršanja njihovog stanja.
Koje su vrste pogođene
Car-pingvin (Aptenodytes forsteri) prebačen je iz kategorije "Near Threatened" u "Endangered". Satelitski podaci od 2009. pokazuju višegodišnji pad populacije, a istraživači upozoravaju da je dugoročna tendencija opadanja.
Antarktička morska lisica beleži nagli pad—oko 57% odraslih jedinki u poslednje tri generacije—zbog pada dostupnosti hrane i promena u ekosistemu, pa je IUCN ovu vrstu premestio iz "Least Concern" u "Endangered".
Južna slonovasta foka pretrpela je snažan udarac usled izbijanja ptičjeg gripa: tri od četiri velike grupe pogođene su bolešću, zabeležen je do 90% mortalitet mladunaca u 2023–2024. i pad broja razmnožavajućih ženki za oko 67%, zbog čega je vrsta preklasifikovana u "Vulnerable".
Zašto se stanje pogoršava
Glavni faktori su:
- Gubitak i promenljivost morskog leda koji narušava staništa, postupke linjanja perja i mogućnosti za ishranu (posebno kod cara-pingvina).
- Smanjenje populacija krila, ključne hrane u Južnom okeanu, što direktno utiče na foke i druge predatore.
- Povećan rizik od bolesti u polarnih vrsta koje ranije nisu bile izložene brojnim patogenima, a koje se brzo šire u gusto naseljenim kolonijama.
"U krajnjem slučaju postoji samo jedna putanja i ona vodi naniže," rekao je Phillip Trathan iz IUCN-ove Grupe stručnjaka za pingvine.
Šira klima i uticaj na Antarktik
Studija glaciologa sa Univerziteta Kalifornija, Irvine, objavljena u PNAS navodi da je Antarktik u poslednjih 30 godina izgubio dovoljno leda da pokrije površinu Los Anđelesa deset puta. Najbrži gubici beleže se u Zapadnom Antarktiku, na Antarktičkom Poluostrvu i delovima Istočnog Antarktika.
Posebna zabrinutost usmerena je na zapadni polarni prilaz i glečere kao što su Thwaites (poznat kao "Doomsday Glacier") i Pine Island Glacier, koji već doprinose porastu nivoa mora i imaju potencijal da ga dodatno podignu u narednim decenijama.
Šta ovo znači i šta dalje
IUCN upozorava da degradacija ekosistema pod uticajem klimatskih promena napreduje brže nego što postojeće konzervacione strategije mogu da odgovore. Potrebne su hitne mere za praćenje, očuvanje ključnih staništa i smanjenje globalnih emisija gasova staklene bašte kako bi se ublažili najgori scenariji za antarktičke vrste.
Stručnjaci pozivaju na međunarodnu saradnju u praćenju populacija, proučavanju uticaja bolesti i zaštiti morskih resursa poput krila — koje su od presudnog značaja za stabilnost Južnog okeana.
Pomozite nam da budemo bolji.




























