Novo istraživanje Univerziteta u Miamiju otkriva da su velike naslage Sargassum algi u tropskom Atlantiku potekle iz Gvinejskog zaliva uz Zapadnu Afriku, a ne iz Sargasso mora. Naučnici su koristili dve nezavisne metode (Bayesian inversion i transition path theory) koje su ukazale na isto poreklo. Cvetanje je povezano sa neuobičajenim okolnostima krajem 2000-ih — hladnijom površinskom temperaturom mora, pojačanim uzgonom hranljivih materija, saharskim praškom i većim rečnim dotokom. Otkrivanje izvora pomaže u boljem praćenju i predviđanju budućih priliva koji utiču na turizam, ribarstvo i ekosisteme.
Masovni Sargassum Na Atlantskim Plažama Potekao Iz Gvinejskog Zaliva, Otkriva Novo Istraživanje

Novo istraživanje Rosenstiel škole za morske, atmosferske i zemaljske nauke Univerziteta u Miamiju pokazuje da su velike naslage Sargassum morskih algi koje od 2011. godine zatrpavaju plaže tropskog Atlantika potekle iz oblasti uz Zapadnu Afriku — tačnije iz Gvinejskog zaliva — a ne iz tradicionalnog izvora, Sargasso mora.
Zašto je to važno? Veliki prilivi plutajućeg Sargassuma utiču na priobalne ekosisteme, ribarstvo i turizam širom Kariba, Meksičkog zaliva i južne Floride. Razumevanje izvora i mehanizama širenja ključno je za predviđanje i ublažavanje tih posledica.
Metode i dokazi
Istraživači su primenili dve nezavisne kvantitativne metode: Bayesian inversion, koja procenjuje verovatnoću izvora na osnovu prostorno-vremenskih zapisa o pojavi cvetova, i transition path theory, koja identifikuje najefikasnije transportne putanje u okeanu. Oba pristupa su nezavisno ukazala na isto mesto — Gvinejski zaliv uz obalu Zapadne Afrike.
Biološki podaci dodatno podržavaju zaključke: dominantne vrste Sargassum koje su se pojavljivale u prvim godinama masovnog cvetanja razlikuju se od tipova karakterističnih za Sargasso more.
Šta je pokrenulo cvetanje?
Studija povezuje iznenadni porast Sargassum biomase sa neuobičajenim uslovima krajem 2000-ih (2009–2010): hladnijom temperaturom površine mora u regionu, pojačanim uzgonom hranljivih materija duž obale Zapadne Afrike, kao i dodatnim unosima nutrijenata iz saharskog praška i povećanim rečnim dotokom. Te kombinovane okolnosti verovatno su omogućile brz i razoran rast već prisutnih malih populacija Sargassuma u tropskom Atlantiku.
„Naši rezultati pružaju snažan dokaz da cvetovi počinju u istočnom tropskom Atlantiku, a ne u Sargasso moru,“ rekao je vodeći autor Francisco Beron-Vera. „Razumevanje porekla daje bolju osnovu za predviđanje budućih događaja,“ dodaje koautorka María Josefina Olascoaga.
Posledice i implikacije
Prepoznavanje Gvinejskog zaliva kao izvora omogućava ciljane mere praćenja i modelovanja transporta algi, što može pomoći vlastima i lokalnim zajednicama da se bolje pripreme za sezonske prilive. Ipak, dugoročno upravljanje zahteva i rešavanje faktora koji doprinose pojačanom unosu hranljivih materija — uključujući promene u rečnom dotoku i atmosferske depozite iz Sahare.
Zaključak: Kombinacija oceanske dinamike i povećane dostupnosti nutrijenata krajem 2000-ih verovatno je pokrenula masovno cvetanje Sargassuma koje od 2011. utiče na širok pojas tropskog Atlantika. Njihovo praćenje i razumevanje izvora ključni su za ublažavanje ekoloških i ekonomskih šteta.
Pomozite nam da budemo bolji.




























