Put ka nuklearnom? Sve više saveznika SAD razmatra „plan B” zbog sumnji u američki nuklearni kišobran

Sve više američkih saveznika javno preispituje oslanjanje na američki nuklearni kišobran i razmatra alternativne opcije — od regionalnih obaveza do sopstvenih nuklearnih kapaciteta. Rasprave su aktualne u Evropi, Aziji i na Bliskom istoku, a ključne sile i javnosti pokazuju rastuću zabrinutost zbog pretnji iz okoline i kredibiliteta sigurnosnih garancija.

Zadnje stanje u nuklearnom klubu

Od 2006. nuklearni klub tradicionalno ima devet država: Sjedinjene Države, Rusija, Ujedinjeno Kraljevstvo, Francuska, Kina, Indija, Pakistan, Severna Koreja i Izrael (s navodnim programom). Dugogodišnja ambicija neproliferacijskih krugova bila je da taj broj ostane maksimum — ali u poslednje vreme nekoliko savezničkih zemalja ozbiljno razmatra mogućnost „postajanja nuklearnom” ili sticanja latentnih kapaciteta.

Zašto se preispituje američki kišobran

Glavni razlozi su tri: percepcija direktne pretnje od susednih država (npr. Severna Koreja prema Južnoj Koreji, Kina prema Japanu, Iran prema Saudijskoj Arabiji), rastuća sumnja u pouzdanost američkih bezbednosnih garancija i promene u političkoj retorici i prioritetima SAD. Kritike američkih zvaničnika prema NATO-u, naglasak na deljenju troškova i sporna pitanja oko Ukrajine dodatno su podstakli saveznike da razmotre alternativne puteve sigurnosti.

French President Emmanuel Macron delivers a speech at a French nuclear submarine base in Crozon, France, on March 2, 2026.Yoan Valat/Pool Photo via AP

Evropa: zajedničko odvraćanje i francijska ponuda

U Evropi se najviše govori o ideji zajedničkog nuklearnog odvraćanja pod okriljem francuskih snaga. Predsednik Emmanuel Macron je u jednom govoru predložio „forward deterrence” — privremeno raspoređivanje francuskih aviona sa nuklearnim nosivostima u drugim evropskim državama. Međutim, Pariz jasno kaže da će koristiti nuklearno oružje da zaštiti svoje "vitne interese", formulaciju koju mnogi saveznici smatraju neodređenom.

Neki evropski političari, poput Rasmusa Jarlova iz Danske, javno izražavaju sumnju da bi SAD rizikovale domaća mesta da bi branile evropske gradove, što je ilustrativno za atmosferu neizvesnosti. Dok Nemačka zvanično odbacuje razvoj sopstvenog nuklearnog oružja, u Poljskoj i dalje postoje izjave političara koje ostavljaju opciju otvorenom.

Azija: od rasprava u Japanu do realne prijetnje u Seulu

Japan je dugo držao strogu ne-nuklearnu poziciju (Ustavni član 9 i „Tri principa protiv nuklearnog oružja”), ali tema nije više potpuno tabu. Pojedine izjave u novoj administraciji pokrenule su diskusiju o mogućim promenama u politici dozvoljavanja američkog nuklearnog oružja na japanskoj teritoriji.

A pall of smoke lingers over a scene of nuclear destruction in Hiroshima, Japan, on Aug. 7, 1945.AP Photo

U Južnoj Koreji je promena raspoloženja značajnija: istorija sopstvenog programa i rastuća javna podrška — prema istraživanju Asian Institute for Policy Studies iz marta 2025. čak 76% ispitanih podržava domaće nuklearno oružje — čine scenarij razmatranja nezavisnog nuklearnog odvraćanja realnijim, iako trenutna administracija zvanično ostaje protivnik toga.

Bliski istok: Saudijska Arabija, latentne sposobnosti i regionalna dinamika

Saudijska Arabija je i dalje saveznik SAD koji najčešće navodi mogućnost nuklearnog obuzdavanja u odgovoru na iranski program. Realnija opcija za Rijad je razvoj latentne nuklearne sposobnosti — kapaciteta za brzo izradu bojeve glave ako politička odluka bude doneta, a ključ za to bio bi domaći obogaćivački program urana.

U tom kontekstu su pregovori o civilnoj nuklearnoj saradnji sa SAD, koji u nekim verzijama dopuštaju obogaćivanje, posebno osetljivi jer odstupaju od tzv. "zlatnog standarda" (123 sporazum koji zabranjuje obogaćivanje i preradu). Dodatno, najave iz pakistanskog vrha o mogućem proširenju njihovog nuklearnog kišobrana na Saudijsku Arabiju komplikuju regionalnu bezbednosnu sliku.

President Donald Trump stands with Saudi Arabia’s Crown Prince Mohammed bin Salman on his visit to the White House on Nov. 18, 2025.AP Photo/Mark Schiefelbein, File

Implikacije i rizici

Nove aspiracije ili čak samo otvorene rasprave o nuklearnom naoružanju povećavaju rizik regionalne trke u naoružanju, eroziju neproliferacionih normi i mogućnost širenja osjetljive tehnologije. Sporazumi o civilnoj nuklearnoj saradnji, političke garancije i percepcija američke pouzdanosti postaju ključni faktori u odlučivanju država.

Zaključak

Dok su decenijama saveznici koristili američki nuklearni kišobran kao sigurno rešenje, promena percepcije i geopolitička nesigurnost vode ka tome da sve više država razmatra alternativne puteve. Ako se trenutni trend nastavi, moguće je široko širenje interesovanja za nuklearne ili latentne kapacitete — što bi imalo dalekosežne posledice po globalnu sigurnost i politiku neproliferacije.

O autoru: Tekst je izvorno napisala Amy McAuliffe (University of Notre Dame) i objavljen na The Conversation. Magazin je neprofitna platforma za analize i proveren sadržaj.