Novo istraživanje otkrilo je fragmente DNK Streptococcus pyogenes u zubu mumije sa bolivijskog Altiplana datirane između 1283. i 1383. godine, što ukazuje da je šarlah mogao postojati u Americi pre Kolumba. Rekonstruisani ostaci sadrže ključne gene virulencije i pokazuju bliskost sa modernim sojevima koji izazivaju infekcije grla. Nalaz dovodi u pitanje raniju pretpostavku da su ovakve bolesti u Amerike doneli isključivo evropski kolonizatori i naglašava važnost paleogenetike za razumevanje istorije patogena.
Zub Bolivijske Mumije Pokazuje: Šarlah Je Postojao U Americi Pre Kolumba

Novo istraživanje sprovedeno u Italiji i Velikoj Britaniji pronašlo je fragmente DNK bakterije Streptococcus pyogenes u zubu mumificiranog lobanjskog nalazišta sa visokoplaninske visoravni u današnjoj Boliviji. Ostaci su datirani na period između 1283. i 1383. godine, što ukazuje da je šarlah mogao kružiti među autohtonim stanovništvom pre dolaska evropskih moreplovaca 1492. godine.
Šta su istraživači otkrili
Analiza pokazuje da je drevni soj nosio mnoge, ali ne i sve, patogene gene koje nalazimo u modernim sojevima S. pyogenes. Prema istraživačima iz Eurac‑a (Institut za studije mumija), stara linija je genetski bliska savremenim sojevima koji izazivaju infekcije grla i izdvojila se od drugih grana pre otprilike 10.000 godina.
Iako je izolovana DNK bila vrlo fragmentisana i degradirana, tim je uspeo da rekonstruše kratke i duže sekvence koristeći obrasce hemijskog oštećenja koji su potvrđivali njihovu starost — nalaz koji osporava raniju praksu automatskog odbacivanja dužih fragmenata kao moguće kontaminacije.
Značaj i implikacije
Prisutnost osnovnih gena virulencije u rekonstruisanom genomu podržava klasifikaciju ovog soja kao patogena koji je verovatno izazivao infekcije grla, a ne primarno kožne bolesti. To menja pojednostavljenu sliku po kojoj su bolesti poput šarlaha došle u Amerike isključivo sa evropskim kolonizatorima.
Autori studije takođe ukazuju na šire paleogenetske dokaze koji pokazuju prisustvo S. pyogenes u Evropi i Africi pre oko 4.000 godina i sugerišu da su ljudske migracije (moguće preko Sibira i Beringije) doprinele globalnoj rasprostranjenosti bakterije.
Šta ovo znači danas
Zahvaljujući antibioticima, šarlah više nije tako smrtonosan kao nekada, ali moderni sojevi se ponovo pojavljuju kao problem zbog rasta rezistencije na antibiotike. Razumevanje porekla i evolucije S. pyogenes kroz milenijume može pomoći u praćenju rizika i razvoju efikasnijih terapija.
Studija je objavljena u časopisu Nature Communications. Istraživači napominju da iako nalaz značajno utiče na istorijske interpretacije, rezultati zahtevaju dalja istraživanja i potvrdu kroz dodatne uzorke iz regiona.
Pomozite nam da budemo bolji.




























