Nova studija istražuje kako mikrogravitacija menja kontrolu hvata kod astronauta. Ispitivanje 11 astronauta ESA pokazalo je da tokom misija oni često primenjuju preveliku silu, dok neki mesecima nakon povratka imaju poteškoće sa preciznim doiranjem hvata. Nalazi, objavljeni 20. aprila u Journal of Neuroscience, imaju važne implikacije za bezbednost i trening tokom budućih misija.
Kako Svemir Meni Način Hvatanja: Astronauti Imaju Problema Sa Preciznim Hvatom i Po Povratku

Život u mikrogravitaciji menja ne samo mišiće već i način na koji mozak kontroliše hvatanje predmeta, pokazuje novo istraživanje. Tim sa Université catholique de Louvain i Ikerbasque analizirao je kako se kontrola sile pri hvatanju menja kad astronauti pređu iz Zemljine gravitacije u svemir i potom se vrate nazad.
Ključni nalazi
Istraživanje, objavljeno 20. aprila u Journal of Neuroscience, otkriva dve neočekivane pojave:
- Tokom boravka u svemiru astronauti često primenjuju veću silu nego što je potrebno — mozak još uvek „očekuje“ gravitaciju i prenaglašava pritisak pri hvatanju.
- Mesecima nakon povratka na Zemlju neki astronauti imaju poteškoće da precizno prilagode silu hvata, što znači da im treba vreme da ponovo nauče kako da pravilno doziraju stezanje.
„Ono što smo uočili je bilo potpuno neočekivano,“ rekao je Philippe Lefèvre, profesor biomedicinskog inženjerstva na Université catholique de Louvain.
Kako su merili promene
U studiji je učestvovalo 11 astronauta Evropske svemirske agencije (ESA). Tokom misija, ali i na Zemlji, ispitanici su izvodili ponavljajuće pokrete držeći poseban predmet dok su naučnici beležili silu hvata i pokrete. Podaci su potom analizirani na Zemlji kako bi se uporedile razlike između okruženja sa i bez gravitacije.
Zašto je ovo važno za bezbednost
Razlika u proceni sile može delovati bezazleno, ali u svemirskom okruženju posledice mogu biti ozbiljne: izmaknuti predmet može udariti u opremu, oštetiti instrumente ili izazvati opasnu situaciju tokom svemirskih šetnji i rada sa robotskim sistemima. Lefèvre upozorava da, iako je rizik od proklizavanja mali, njegova posledica može biti dramatična.
Mogući pravci primene i naredna pitanja
Rezultati ukazuju na potrebu za specifičnim treninzima i rehabilitacijom koji ciljano obnavljaju senzorno-motornu kontrolu pre, tokom i nakon misije. Potrebna su dodatna istraživanja da bi se razjasnilo koliko dugo traju promene i koje vežbe ili protokoli najbrže obnavljaju preciznost hvata.
U svemiru i na Zemlji — važno je držati se čvrsto, ali i pametno.
Pomozite nam da budemo bolji.




























