Studija Ohio State University pokazuje da se u Severnoj Americi više od 120 vrsta ptica suočava sa padom populacije, a kod više od polovine taj pad se ubrzava, naročito u oblastima intenzivne poljoprivrede (Srednji zapad, Kalifornija, Mid‑Atlantic). Istraživači povezuju ubrzanje sa upotrebom pesticida, đubriva i velikim površinama pod usevima, uz napomenu da su gubitak staništa, pad insekata i klimatske promene i dalje važni faktori. Autori pozivaju na lokalizovana istraživanja i dijalog sa farmerima kako bi se identifikovale prakse koje najviše štete pticama i pronašla rešenja.
Studija: Intenzivna poljoprivreda ubrzava pad više od 120 vrsta ptica — naročito na Srednjem zapadu SAD

Nova studija istraživača sa Ohio State University pokazuje da se u Severnoj Americi više od 120 vrsta ptica suočava sa padom populacije, a kod više od polovine tih vrsta brzina pada se dodatno ubrzava — posebno u regionima sa intenzivnom poljoprivredom poput Srednjeg zapada, Kalifornije i Mid‑Atlantic država.
Ključni nalazi
Istraživači su povezali ubrzanje pada ptica sa intenzitetom poljoprivredne proizvodnje: upotrebom pesticida, količinom đubriva i velikim površinama pod usevima. Podaci ukazuju da, pored ranije identifikovanih faktora — gubitka staništa, smanjenja populacija insekata i klimatskih promena — upravo poljoprivredne prakse dodatno ubrzavaju negativne trendove.
Metodologija i autor
Vođa istraživanja François Leroy i saradnici analizirali su prostorne obrasce pada populacija ptica koristeći dostupne podatke o primeni pesticida, upotrebi đubriva i procentu površina pod usevima. Studija je objavljena u časopisu Science u februaru.
„Podaci kojima smo raspolagali obuhvatali su upotrebu pesticida, količinu primenjenog đubriva i površine pod usevima,“ rekao je François Leroy.
Stručni komentari
Mike Ward, profesor ekologije ptica sa University of Illinois Urbana‑Champaign, napominje da su ovakvi rezultati očekivani: modernizacija i intenzifikacija poljoprivrede često dovode do uklanjanja žbunja, živih ograda i drugih staništa te do veće upotrebe hemikalija, što smanjuje dostupnost hrane i mesta za gnežđenje.
Andrew Stillman iz Cornell Lab of Ornithology ističe da su sledeći koraci detaljnija, lokalizovana istraživanja koja će razjasniti koje konkretne prakse najviše štete pticama i koje mere mogu doneti najviše koristi.
Moguća rešenja i primeri uspeha
Stručnjaci predlažu dijalog sa poljoprivrednicima i praktične mere poput povratka žbunja i pojaseva autohtone vegetacije, smanjenja upotrebe pesticida, kao i programa u stilu USDA inicijativa koje plaćaju vraćanje erozivnih ili osetljivih parcela pod vegetaciju. Postoje i primeri uspešne obnove populacija ptica — od orla belorepana do sokola selnika — koji pokazuju da je oporavak moguć ako se primene odgovarajuće mere.
Zašto je ovo važno
Pad populacija ptica ima široke posledice po ekosisteme: ptice kontrolišu populacije insekata, pomažu širenju semenki i zauzimaju važnu ulogu u lancu ishrane. Ako se intenzivna poljoprivreda nastavi bez prilagođavanja praksi, istraživači upozoravaju da će se ubrzanje pada nastaviti.
Zaključak: Potreban je brz prelazak na lokalizovana ispitivanja i saradnja sa farmerima kako bi se identifikovale pragmatične, poljoprivrednicima prihvatljive mere kojima se može zaustaviti i preokrenuti trend pada populacija ptica.
Priča je nastala u partnerstvu sa Harvest Public Media i objavljena uz dozvolu Wisconsin Public Radio. Originalni naslov u Wisconsin State Farmer glasio je: "Researchers call for farmer‑led solutions as bird declines accelerate."
Pomozite nam da budemo bolji.




























