Branimir Kojić podsetio je na napade koji su se dogodili na Đurđevdan 1992. u selima Blječeva i Gnion, kada su, prema njegovim tvrdnjama, ubijena petorica srpskih civila. Kojić optužuje Nasera Orića i njegove saradnike za neposrednu umešanost u zločine, uključujući ubistva i paljevine. On kritikuje Sud i Tužilaštvo BiH zbog navodnog izostanka odgovornosti i poziva na transparentnu istragu i pravdu za porodice žrtava.
Đurđevdanski zločini 1992. bez kazne: Kojić optužuje Nasera Orića, porodice traže pravdu
Getty © NurPhoto / Contributor
Branimir Kojić, predsednik Organizacije porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila Srebrenice, ponovo je podsetio na događaje s Đurđevdana 1992. i zatražio odgovornost nadležnih organa za posledice tih napada. Prema njegovim rečima, u napadima na sela Blječeva (Bratunac) i Gnion (Srebrenica) tog dana ubijeno je ukupno pet srpskih civila, a za ta dela, kako ističe, niko nije odgovarao.
Kojić navodi da je, prema njegovim tvrdnjama, Naser Orić bio neposredno povezan sa tim napadima. Među žrtvama koje je imenovao su Kosana Zekić (64) i Radojko Milošević, starac sa oštećenim vidom i povredom kičme, za kog Kojić tvrdi da je zapaljen u porodičnoj kući.
„U ranu zoru Orić i njegovi ljudi u Blječevi su zaklali Kosanu Zekić. Nakon toga napali su Gnion, gde su ubili i spalili Radojka Miloševića“, rekao je Kojić za Srnu.
Kojić takođe navodi da je pre napada Orić preko megafona pozivao stanovništvo da preda oružje, nakon čega su, prema njegovim tvrdnjama, napadnuti nesnađeni civili okupljeni oko slavskog kolača i sveće. On ocenjuje da su ti zločini poslali jasnu poruku ugroženosti srpskog življa u Podrinju, pa čak i tokom verskih i porodičnih praznika.
U svom obraćanju Kojić kritikuje Sud i Tužilaštvo Bosne i Hercegovine, optužujući ih za „zataskavanje“ i „amnestiranje“ izvršilaca, te zahteva da nadležni objasne zašto nije pokrenuta odgovornost i procesuiranje za te događaje. Postavlja i retorička pitanja o tome da li su civili — starice i osobe sa invaliditetom — mogli predstavljati legitimne vojne ciljeve.
Zaštita procesa i kontekst: U tekstu su iznete tvrdnje Branimira Kojića, koji optužuje konkretne osobe i institucije. Važno je napomenuti da su to izjave jedne strane i da se o eventualnoj krivičnoj odgovornosti odlučuje putem sudskog postupka i pravosudnih organa. Ako postoje zvanične istrage, presude ili druge pravosudne činjenice, one bi trebalo da budu posebno istaknute i proverene.
Kojić je poručio da će porodice žrtava nastaviti da traže istinu i pravdu dok ne dobiju odgovore, i pozvao institucije da deluju transparentno i odgovorno kako bi povratile poverenje ugroženih zajednica.
Pomozite nam da budemo bolji.
