UN-ov izveštaj upozorava da ubrzani rast veštačke inteligencije značajno opterećuje energiju, vodu i zemljište, pozivajući AI kompanije na standardizovano objavljivanje ekološkog otiska. Data centri su 2025. potrošili ~448 TWh, a AI zadaci čine sve veći deo te potrošnje. Autori traže veću transparentnost, efikasnost sistema i odgovorno ponašanje korisnika kako bi se umanjili negativni efekti.
UN Traži Od AI Kompanija Da Otkrivaju Ekološki Otisak — Struja, Voda I Zemljište Pod Pritiskom

Izveštaj Ujedinjenih nacija objavljen u sredu poziva kompanije koje razvijaju veštačku inteligenciju da javno objave svoj ekološki otisak, upozoravajući da AI-bum sve više opterećuje elektroenergetske mreže, snabdevanje vodom i zemljišne resurse.
Ključni nalazi
Autori izveštaja "Environmental Cost of AI's Energy Use: Carbon, Water and Land Footprints" (UNU-INWEH) koristili su primarne podatke iz više izvora kako bi procenili uticaje rasta AI usluga. Glavni zaključci uključuju:
- Data centri su potrošili oko 448 TWh električne energije u 2025. godini — da su bili država, bili bi oko 11. po potrošnji energije.
- AI radni zadaci činili su 20% ukupne potrošnje data centara prošle godine, a očekuje se da će porasti na 40% do 2030. godine.
- Ukupna potrošnja data centara mogla bi porasti na 945 TWh do 2030. i proizvesti oko 399 miliona tona CO2 ekvivalenta — više od neto emisija Velike Britanije u poslednjih godinu dana.
- Data centri bi mogli povući i do 9,32 biliona litara vode godišnje do 2030., a površina zauzeta serverima mogla bi biti 18 puta veća od New York Cityja.
- Samo ChatGPT procenjuje se da obrađuje oko 2,5 milijarde upita dnevno, što odgovara ~383 GWh godišnje — dovoljno za gotovo tri miliona ljudi u subsaharskoj Africi.
Ne „protiv AI“, već za transparentnost
"Ono što ovde pokazujemo verovatno je samo vrh ledenog brega. Moramo zahtevati veću transparentnost. Potrebno je da provajderi dostave te informacije." — Kaveh Madani, UNU-INWEH
Autori naglašavaju da izveštaj nije napad na tehnologiju, već poziv na odgovorno upravljanje njenim efektima: javno standardizovano izveštavanje, poboljšanje energetske efikasnosti i planiranje lokacija data centara izvan regiona sa ograničenim vodnim resursima.
Preporuke i ponašanje korisnika
Izveštaj preporučuje:
- Obavezno standardizovano objavljivanje energetske i ekološke potrošnje prilikom treniranja modela i pružanja usluga.
- Investiranje u efikasnije algoritme, hardver i hlađenje data centara.
- Usklađivanje državnih klimatskih i energetskih planova sa rastućom potražnjom za AI.
- Podsticanje korisnika da izbegavaju upotrebu AI za zadatke koji se mogu obaviti jednostavnijim, manje zahtevnim alatima.
"Da li vam treba ChatGPT da vam da recept ili imate kuvar koji stoji na kuhinjskom pultu i koji možete otvoriti?" — Miriam Aczel, koautorka izveštaja
Digitalni jaz i pravednost
Izveštaj upozorava na rastući digitalni jaz: većina AI-specijalizovanih data centara smeštena je u SAD, Kini i EU, dok zemlje u razvoju često snose ekološke troškove kroz vađenje minerala i upravljanje elektronskim otpadom. Autori pozivaju na globalne mehanizme koji bi pravednije raspodelili koristi i terete razvoja AI.
Zaključak: Brzi rast AI tehnologija donosi ogromne ekonomske koristi, ali i značajne ekološke izazove. Transparentnost, regulacija i promene u ponašanju korisnika ključni su da bi se ti efekti kontrolisali pre nego što postanu neodrživi.
Pomozite nam da budemo bolji.




























