Nova analiza pokazuje da su mere deregulacije tokom Trampovog mandata pokrenule talas "zaštitničkih" klimatskih tužbi, posebno u SAD, koje nastoje da očuvaju postojeće klimatske politike. U SAD je svaka peta nova klimatska parnica 2025. bila u toj kategoriji, dok su neke zemlje po prvi put podnele klimatske tužbe iste godine. Izveštaj upozorava i na rast tužbi protiv AI data centara, kao i na zakonodavne inicijative koje bi mogle ograničiti pristup pravdi.
Trampova Deregulacija Pokrenula Talas Klimatskih Tužbi — Sudovi Postali Bitka Za Klimu

Ukidanje saveznih klimatskih propisa tokom mandata Donalda Trampa izazvalo je bez presedana talas tužbi kojima se pokušava odbraniti već uspostavljena klimatska politika, pokazuje nova globalna analiza trenova u klimatskoj litigaciji.
Šta izveštaj ističe
Izveštaj Grantham Research Institute sa London School of Economics beleži da je trend najizraženiji u Sjedinjenim Državama, ali da se slične pravne bitke vode i u Evropi, Brazilu i drugim delovima sveta. Koautorka Joana Setzer kaže da je između prošle i ove godine klimatski pokret odgovorio porastom parnica koje osporavaju deregulaciju.
"Vidimo porast tužbi koje osporavaju deregulaciju," rekao je Setzer za AFP.
Izveštaj definiše ovaj talas kao "zaštitničke" parnice: slučajevi koji ne traže nužno nove klimatske ciljeve, već nastoje da sačuvaju već ostvarene politike i međunarodna obećanja. U SAD je, prema izveštaju, svaka peta nova klimatska parnica u 2025. pripadala ovoj kategoriji — izuzetan porast u odnosu na raniji period.
Globalni širi kontekst
Više od 3.600 klimatskih slučajeva podneto je u proteklih 40 godina, pri čemu je većina zabeležena u SAD, a većina svih tužbi pokrenuta je od 2015. godine posle Pariškog sporazuma. Izveštaj beleži i države koje su imale prve klimatske slučajeve 2025. godine: Grenada, Gvatemala, Kazahstan, Malezija, Singapur i Zambija.
Protivpritisci i novi frontovi
Autorice upozoravaju i na suprotne pravne i zakonodavne inicijative koje bi mogle ograničiti pristup pravdi. Kao primer navode predlog zakona u SAD poznat kao "Stop the Climate Shakedowns Act", koji bi smanjio pravnu odgovornost zagađivača — ideju koja, kako se navodi, dobija pažnju i u drugim zemljama.
Izveštaj takođe ukazuje na rastući broj tužbi protiv AI data centara, naročito u Irskoj, zbog velikog udela tih objekata u nacionalnoj potrošnji energije. Koautorka Catherine Higham ocenjuje da bi to mogao biti naredni veliki talas parnica u SAD i širom sveta.
Pored toga, potencijalne mete budućih tužbi su projekti za uklanjanje i skladištenje ugljen-dioksida (CDR) i kompanije za proizvodnju plastike, što ukazuje na širenje pravne strategije protiv različitih segmenata industrije koja utiče na klimu.
Važno za praćenje
Međunarodni sud pravde prošle godine presudio je da države imaju obavezu da se bore protiv klimatskih promena pod međunarodnim pravom, što daje dodatni impuls pravnim zahtevima protiv vlada i kompanija. Kako izveštaj navodi, pravna borba za očuvanje klimatskih politika biće ključna tema za praćenje tokom 2026. godine.
Pomozite nam da budemo bolji.


































