Dr Ieuan Phillips sa Loughborough University otkrio je da udarci fudbalskom loptom mogu stvarati instant talase pritiska koji prolaze kroz mozak pre pomeranja glave. Laboratorijska ispitivanja 20 tipova lopti pokazuju da moderni višeslojni modeli ponekad prenose više energije nego stare kožne lopte (u suvim uslovima razlika do 55x). Potrebna su dalja istraživanja i saradnja s neuroznanstvenicima kako bi se utvrdili pragovi povrede i razvile bezbednije lopte.
Mladi istraživač otkriva talase pritiska: moguća veza između udaraca glavom i demencije

Dr Ieuan Phillips (25) sa Loughborough University otkrio je potencijalni mehanizam koji bi mogao objasniti povećan rizik od neurodegenerativnih bolesti kod fudbalera: trenutni talasi pritiska koji nastaju pri udarcu lopte i prolaze kroz mozak pre nego što glava počne da se pomera.
Kako je sprovedeno istraživanje
Tim, finansiran od strane Football Association u Engleskoj, dizajnirao je seriju laboratorijskih eksperimenata koristeći napredan model glave opremljen senzorima pritiska. Lopte su ispaljivane pomoću "topa za lopte" pri brzinama koje imitiraju stvarne situacije na terenu: 29 mph (47 km/h) za mekše pasove, 40 mph (64 km/h) za korner udarce i 51 mph (82 km/h) za šuteve.
Šta su testirali
Testirano je 20 tipova fudbalskih lopti — od starih, kožnih modela do modernih višeslojnih dizajna. Ispitivanja su pratila prenos energije i trenutnu pojavu talasa pritiska u modelu lobanje.
Ključni nalazi
- Moderni, višeslojni modeli lopti često prenose slične ili veće nivoe energije prema glavi u odnosu na stare kožne lopte; u suvim uslovima kožne lopte su prenosile do 55 puta manje energije nego najjači moderni dizajni.
- Talasi pritiska nastaju gotovo trenutno pri udarcu — pre nego što glava počne da se pomera — i mogu proći kroz mozak poput kratkog „blasta”.
- Phillips i saradnici primećuju da se u patologiji fudbalera oštećenja često koncentršu prema frontalnim delovima mozga, što bi moglo odgovarati delovanju ovih talasa.
Ograničenja i dalje potrebe
Autor ističe da su podaci prikupljeni u laboratorijskim uslovima na modelu lobanje baziranom na prosečnim MRI podacima odraslog japanskog muškarca (u saradnji sa Tokyo Institute of Science). Nije još utvrđeno kako tačno laboratorijski zabeležena energija utiče na živi ljudski mozak i koji su granični nivoi koji dovode do trajnih oštećenja.
Phillips naglašava potrebu za daljom saradnjom sa neuroznanstvenicima kako bi se utvrdili pragovi povrede, istražile razlike među polovima (razlike u debljini i geometriji lobanje) i sprovela šira testiranja koja bi roditeljima, trenerima i proizvođačima dala jasne smernice.
Praktične implikacije
Rezultati podstiču rad na razvoju bezbednijih fudbalskih lopti koje bi smanjile prenos energije pri udarcima, a da pritom zadrže očekivane performanse (skok, let lopte, osećaj pri kontroli). Phillips veruje da je moguće zaštititi igrače "bez menjanja igre" ako se pronađu odgovarajući materijali i konstrukcija.
Zaključak
"Postoje stvari koje se mogu uraditi u vezi s ovim talasom pritiska," kaže Phillips. Iako je još rano da se izvuku konačni klinički zaključci, istraživanje otvara novi pravac koji bi mogao pomoći da se smanji rizik za buduće generacije fudbalera.
Napomena: Studija je važan korak, ali ne dokazuje direktnu uzročnost između svakog udarca glavom i demencije. Potrebna su opsežnija klinička i epidemiološka istraživanja pre nego što se donesu preporuke za promene pravila ili široku zamenu lopti.
Pomozite nam da budemo bolji.




























