UNECE upozorava da transportna infrastruktura u 56 država Evrope, Severne Amerike, Kavkaza i centralne Azije mora da se prilagodi zbog većeg rizika od poplava, ekstremnih vrućina, otapanja permafrosta i porasta nivoa mora u periodu 2050–2080. Agencija navodi konkretne posledice za puteve, pruge, luke i aerodrome i podseća da rano prilagođavanje može smanjiti troškove za oko polovinu. UNECE poziva vlasti i operatere da koriste klimatske projekcije, procene rizike i integrišu mere otpornosti u infrastrukturne planove.
UN: Saobraćajna infrastruktura mora da se hitno prilagodi klimatskim promenama

Transportna infrastruktura u 56 zemalja koje pokriva UNECE — Evropa, Severna Amerika, Kavkaz i centralna Azija — mora što pre da se prilagodi očekivanim nepovoljnim klimatskim uslovima, upozorava regionalna agencija UN. Bez pravovremenih ulaganja u otpornost, posledice po prevozne mreže i ekonomije biće daleko skuplje nego same adaptacije.
Ključni rizici i pogođene oblasti
Drumske, železničke, unutrašnje vodne putanje, luke i aerodromi suočiće se sa većom verovatnoćom poplava, ekstremnih vrućina, smanjenja snega, leda i permafrosta, kao i podizanjem nivoa mora u periodu od 2050. do 2080. godine. UNECE ukazuje na povećanu učestalost oštećenja infrastrukture tokom talasa vrućina, češće poplave objekata i poremećaje u lukama i na aerodromima usled jakih vetrova.
Tatiana Molcean, šefica UNECE: "Transportni sistemi su ključni za nesmetano funkcionisanje društava i ekonomija. Prekidi mogu imati dramatične posledice po zajednice i doneti ogromne finansijske troškove. Budući da ekstremni vremenski događaji više nisu budući rizik već realnost, prilagođavanje transportne infrastrukture postaje imperativ."
Primeri uticaja i projekcije
UNECE procenjuje da će regioni morati da se nose sa dodatnih 10 do 50 dana godišnje sa temperaturama iznad 25°C, dok neke oblasti mogu imati i do 200 takvih dana. Na Arktiku, oko 70% infrastrukture do 2050. može biti ugroženo otapanjem permafrosta i suspenzijom zemljišta. Intenzivnije padavine predviđaju se za Alpe, Balkan, sever Turske, delove centralne Azije i istočnu obalu SAD, dok će slivovi velikih reka poput Dunava, Rajne i Volge biti izloženi većem riziku od poplava.
Globalno, između 71% i 89% luka može biti pod rizikom ekstremnih morskih oluja do kraja veka, što dodatno ugrožava pomorski saobraćaj i logistiku.
Preporuke i ekonomska logika
Izveštaj naglašava da rano prilagođavanje može smanjiti povezane troškove i do 50%. UNECE poziva donosioce odluka i upravljače transportnim sistemima da koriste klimatske projekcije za procenu rizika, definišu pragove opasnosti i planski integrišu mere otpornosti u dugoročne investicione planove. Agencija upozorava: iako mere prilagođavanja mogu izgledati skupo, posledice nečinjenja verovatno će biti znatno skuplje.
Jean Rodriguez, portparol UNECE: "Ekstremne vrućine u Zapadnoj Evropi pokazale su konkretne posledice za železnicu — iskrivljene šine, problemi sa klimatizacijom, kvarovi kablova i signalizacije — što jasno ukazuje na hitnost prilagođavanja."
Šta sledi
UNECE savetuje državama i operatorima da hitno procene ranjivost ključne infrastrukture, prioritizuju najkritičnije tačke i ulažu u prilagodljiva rešenja (ojačane konstrukcije, bolji sistemi drenaže, pomeranje ili podizanje objekata, adaptivna logistika). Transparentno planiranje i međunarodna saradnja biće ključni za očuvanje povezanosti i smanjenje ekonomskih i društvenih šteta.
Pomozite nam da budemo bolji.


































