Hiljadu dana nakon 7. oktobra, pojas bezbednosti na sirijskoj granici ostaje izvor zabrinutosti za Izrael zbog neizvesnosti vlasti nakon pada režima Bashara al-Assada u decembru 2024. IDF je okupirao zonu kako bi sprečio uspostavljanje neprijateljskih grupa blizu granice i od tada je pojačao operativnu slobodu i hitne odgovore. Pregovori o povlačenju deluju malo verovatni pre izbora u Izraelu, dok se mir na terenu u Quneitri pokazuje kao varljiv.
Varljivi mir na sirijskoj granici: Zašto Izrael ostaje u pojasu bezbednosti

Hiljadu dana nakon masakra 7. oktobra, pojas bezbednosti između Sirije i Izraela ostaje izvor zabrinutosti. Dok su pojasevi u Gazi i Libanu dobro poznati javnosti, situacija u sirijskom pojasu je složenija i opasnija upravo zbog neizvesnosti oko vlasti i prisustva oružanih grupa.
Kako je došlo do sadašnje situacije
Preokret se dogodio u decembru 2024. godine, kada je režim Bashara al-Assada pao, a Ahmed al-Julani, sada poznat pod zvaničnim imenom Ahmed al-Sharaa, preuzeo vlast. U tom vakuumu vlasti, izraelske snage (IDF) su se premestile u pojas koji je prvobitno uspostavljen nakon jomkipurskog rata 1973. radi razdvajanja sirijskih i izraelskih snaga.
Zašto Izrael ostaje u pojasu
IDF je, kako oficiri navode, intervenisao zbog straha da bi kontrolu nad zonoom mogle preuzeti džihadističke grupe, Hezbolah ili druge strane sile. Izraelski komandiri ističu da je jedna od ključnih lekcija 7. oktobra—ne čekati dok pretnja ne postane realnost, već delovati preventivno.
„Svaka pretnja se rešava odmah. Naša sposobnost da odgovorimo na pretnje i operativna sloboda porasli su sa jedinice na desetke,“ rekao je jedan od komandira za The Jerusalem Post.
Šta se dešava na terenu
Na primera Quneitre, vojnici su zatekli napuštene kuće i znakove brzog bekstva sirijskih snaga—kafa je još ključala, odeća je visila da se suši. Jedan komandir je ispričao da je identifikovao operativce Hezbolaha na sirijskom punktu i naredio napad, ukazujući na to da obaveštajni podaci koje prikuplja sirijska vojska često završe i kod drugih aktera.
Trenutno, IDF ostaje u zoni s jasnom misijom: zaštititi stanovnike Golanske visoravni i sprečiti postavljanje neprijateljskih snaga blizu granice.
Politički kontekst i pregovori
Zvaničnici američke administracije, kako izveštava Post, ocenjuju da su šanse za značajan napredak u razgovorima između Sirije i Izraela male pre predstojećih izbora u Izraelu. Al-Sharaa, prema izvorima, traži makar delimično povlačenje IDF-a kao preduslov za bilo kakav sporazum, što je iz perspektive izraelske vlasti problematično i politički osetljivo.
Simbolika i upozorenje
Prolazeći sirijskom stranom, novinari su sreli srušeni spomenik Assadu—potresan simbol brzih promena na terenu. Taj prizor podseća da je trenutno mir samo prividan i da se realnosti na Bliskom istoku mogu promeniti izuzetno brzo.
Zaključak: Izraelsko prisustvo u pojasu bezbednosti u Siriji ostaje namerno i strateški—odgovor na neizvesnost nakon pada režima i strah da bi bilo kakav vakuum vlasti mogao otvoriti vrata za jačanje neprijateljskih aktera blizu granice.
Pomozite nam da budemo bolji.

























