SZO upozorava da bi broj novih slučajeva raka mogao da poraste sa 20,6 miliona u 2024. na oko 35 miliona godišnje do 2050. Preko 92% svetske populacije biće pogođeno bolešću tokom života, a velike nejednakosti postoje u pristupu lečenju: samo 39% zemalja obezbeđuje minimalnu negu. Više od polovine pacijenata suočava se sa katastrofalnim troškovima, dok je glavni izazov sprovođenje već poznatih mera prevencije i lečenja.
SZO Upozorava: Broj Novih Slučajeva Raka Mogao Bi Da Poraste Na 35 Miliona Godišnje Do 2050.

Svetka zdravstvena organizacija (SZO) saopštila je da bi broj novih slučajeva raka dijagnostikovanih širom sveta mogao da poraste sa 20,6 miliona u 2024. na oko 35 miliona godišnje do 2050. godine ako zemlje ne preduzmu hitne i koordinisane mere.
Ključni nalazi iz Globalnog statusnog izveštaja o raku 2026
Izveštaj navodi da će 92% svetske populacije biti pogođeno rakom u nekom trenutku svog života — bilo direktno ili preko bliskih članova porodice. SZO ističe velike nejednakosti u dijagnostici, lečenju i ishodima bolesti.
Stopa petogodišnjeg preživljavanja kod raka dojke iznosi oko 85% u bogatijim zemljama, dok je u siromašnijim državama približno 40%. Pristup bar minimalnom lečenju dostupan je samo u 39% zemalja, što ostavlja ogroman broj pacijenata bez adekvatne nege.
„Rak je duboko lična bolest koja pogađa gotovo sve nas. Ali to da li će osoba preživeti rak ne bi smelo da zavisi od toga gde je rođena ili koliko zarađuje“, izjavio je direktor SZO Tedros Adhanom Ghebreyesus.
Socioekonomski uticaj i psihološke posledice
Izveštaj navodi da dijagnoza raka često izaziva ozbiljan psihološki stres za pacijente i njihove porodice. Bolest je takođe jedan od vodećih uzroka medicinskog bankrota — više od polovine pacijenata i njihovih porodica suočava se sa katastrofalnim troškovima zdravstvene zaštite.
Faktori rizika i prevencija
Među glavnim faktorima rizika zabeležen je pad pušenja: broj ljudi koji puše cigarete, cigare ili lule smanjen je za 27% u odnosu na 2010. godinu. Napredak u smanjenju upotrebe alkohola je ograničen, dok gojaznost i fizička neaktivnost nastavljaju da rastu — što povećava rizik za više tipova raka.
Izveštaj zaključuje: primarni problem više nije nedostatak znanja, već jaz između onoga što znamo i onoga što sprovodimo u praksi. SZO poziva zemlje da ubrzaju mere prevencije, rano otkrivanje i pristup lečenju kako bi se smanjile smrtnost i ekonomski udar na porodice.
Šta to znači za Srbiju i region: Globalni trendovi utiču i na nas — jačanje programa prevencije, dostupnosti skrininga i finansijske zaštite pacijenata može značajno poboljšati ishode i smanjiti teret bolesti.
Pomozite nam da budemo bolji.




























