Svet Vesti
Environment

Roterdam Pod Pritiskom: Može Li Najveća Evropska Luka Zaista Postati Zelena?

Roterdam Pod Pritiskom: Može Li Najveća Evropska Luka Zaista Postati Zelena?
Rotterdam is home to five oil refineries [AFP via Getty Images]

Roterdam, najveća evropska teretna luka, pod pritiskom je da smanji zavisnost od fosilnih goriva. CE Delft povezuje kroz luku protok fosilnih goriva sa oko 600 megatona CO2 godišnje, a industrijski klaster emituje ~29 miliona tona CO2. Port Authority cilja smanjenje sopstvenih emisija za 90% do 2030. Kritičari traže detaljan plan faznog povlačenja fosilnih aktivnosti, dok stručnjaci ističu potrebu za međunarodnim pravilima da bi se izbeglo preseljenje industrije.

Sedeći na travnatom nasipu u Hook of Holland, pogled na luku Roterdam otkriva horizont ispunjen kranovima, kontejnerima i brodovima — vidljivi delovi jednog od najvećih energetskih i hemijskih čvorišta u Evropi. Na ušću Rajne i Maaske, luka koja je podigla Holandiju postala je simbol dileme između ekonomskog značaja i klimatske odgovornosti.

Skala problema

Prema analizi CE Delft, fosilna goriva koja prolaze kroz Roterdam povezana su sa otprilike 600 megatona CO2 godišnje — više nego što emituju mnoge države. Sam industrijski klaster unutar luke emituje oko 29 miliona tona CO2 godišnje, što je približno polovina svih domaćih emisija Holandije, navodi Mark van Dijk iz Port of Rotterdam Authority.

Roterdam Pod Pritiskom: Može Li Najveća Evropska Luka Zaista Postati Zelena?
The port has plans to cut the emissions of its own activities [Anna Holligan]

Planovi luke i tehnološka rešenja

Port Authority je predstavio ambiciozne ciljeve: smanjenje direktnih i emisija od kupljene energije za 90% između 2019. i 2030. Među merama su razvoj vodoničnog čvorišta za testiranje novih goriva, ulaganja u obezbeđivanje električne energije na obali (shore power) kako bi brodovi mogli da se priključe na mrežu, podrška za alternativna goriva kao što su LNG, biogoriva i metanol, te projekti za hvatanje i skladištenje ugljen-dioksida (CCS), kao što je Porthos.

„U kratkom roku fokusiramo se na CCS — hvatanje CO2 i skladištenje u iscrpljenim gasnim poljima,“ kaže van Dijk.

Pravni pritisak i zahtevi za planom povlačenja

Ekološka organizacija Advocates for the Future podnela je tužbu tvrdeći da luka ne radi dovoljno na faznom povlačenju aktivnosti zasnovanih na uglju, nafti i gasu. Organizacija traži jasan, vremenski određen plan za ukidanje zavisnosti o fosilnim tokovima, umesto dugoročnih obećanja za 2050. godinu.

Roterdam Pod Pritiskom: Može Li Najveća Evropska Luka Zaista Postati Zelena?
Oscar van Veen is working on cutting emissions at the Port of Rotterdam [Anna Holligan]

Izazovi tranzicije

Promena je otežana nizom faktora: veliki emitteri često odlučuju u centrima u SAD ili Kini i mogu premestiti aktivnosti ako pravila postanu stroža; infrastruktura (npr. kapacitet dalekovodnih kablova) ograničava brzu elektrifikaciju; i glavni prihodi luke i dalje su vezani za industrije fosilnih goriva. Stručnjaci ističu i rizik od 'carbon leakage' — preseljenja energetski intenzivne proizvodnje u regione sa slabijom regulativom.

Širi okvir i politički kontekst

Emeritus profesor Harry Geerlings i drugi analitičari naglašavaju da jedinstven međunarodni okvir i evropske politike (kao što su Sistem trgovanja emisijama i standardi za sumpor u pomorskim gorivima) mogu stvoriti jednake uslove i promeniti ponašanje kompanija. Primetno je kako su ranija pravila podstakla globalnu prilagodbu: brodovi su morali da prelaze na čišća goriva da bi mogli da ulaze u američke i evropske luke.

Roterdam Pod Pritiskom: Može Li Najveća Evropska Luka Zaista Postati Zelena?
Rotterdam handles almost as much cargo as UK ports combined [Anna Holligan]

Dilema i perspektive

Port of Rotterdam se nalazi pred realnom dilemomm: kako smanjiti emisije bez gubitka ključne logističke aktivnosti. Dok luka gradi infrastrukturu i najavljuje tehnologije koje bi mogle olakšati prelaz, pritisak iz društva i sudske pritiske ubrzava očekivanja za konkretnim planom. Kako van Dijk ističe, cilj je isti — neto nula oko sredine veka — ali sporovi se vode oko brzine i opsega promena.

Zaključak: Roterdam je model za sve velike energetske luke: njegovi izbori i politike mogu pokazati da li velike luke, čak i one istorijski vezane za fosilna goriva, mogu postati održivije i ostati konkurentne u zelenoj ekonomiji.

Pomozite nam da budemo bolji.

Povezani članci

Popularno