U pećini Gran Dolina (Sierra de Atapuerca) pronađena su oko dve tuceta kostiju i zuba Homo antecessor sa reznim tragovima i ljudskim zubnim otiscima, starih oko 850.000 godina. Među najmanje 13 identifikovanih jedinki oko polovine su bile odrasle, što menja ranije shvatanje da su žrtve bile pretežno deca. Kameni alati i obrada životinjskih kosti ukazuju na iste tehnike koje su primenjene na ljudske ostatke. Dalje analize pokušavaju da razjasne motive, učestalost i društveni kontekst kanibalizma.
Kanibalizam među Homo antecessor: Dokazi da su žrtve bile i odrasli, ne samo deca

Arheolozi su u pećini Gran Dolina, u okviru kompleksa Sierra de Atapuerca na severu Španije, otkrili rezne tragove na kostima koji ukazuju na kanibalizam među pripadnicima vrste Homo antecessor pre oko 850.000 godina, saopštio je 24. jula Katalonski institut za ljudsku paleoekologiju i društvenu evoluciju (IPHES).
Na lokalitetu su pronađena oko dve tuceta fragmenta kostiju i zuba — delići lobanje, pršljenovi, kosti ruku i nogu i tri zuba — koji potiču od najmanje 13 jedinki sada izumrlog H. antecessor. Neki od kostiju nose jasno vidljive rezne tragove koji odgovaraju upotrebi kamenih alata, a na pojedinim primercima uočeni su i ljudski zubni otisci.
Dokazi i kontekst nalaza
Uz ljudske ostatke pronađeni su i kameni alati izrađeni od sileksa, kvarcita i peskovca, kao i životinjski ostaci hijena, dabrova, jelena, konja i nosoroga. Te životinjske kosti pokazuju tehnike obrada slične onima primenjenim na ljudskim kostima, što dodatno povezuje arheološke tragove s kanibalizmom. IPHES navodi da se radi o najranijem pouzdanom primeru kanibalizma među ljudskim rođacima u svrhu ishrane.
Zašto je novo otkriće važno
Prethodna istraživanja — uključujući rad iz 2010. godine — sugerisala su da su većinu žrtava činile bebe i deca, jer su mlađe jedinke bile lakše pleniti. Međutim, novo iskopavanje dovelo je do otkrića većeg broja kostiju odraslih jedinki, od kojih su neke takođe imale rezne tragove. "Otkriće više odraslih jedinki pokazuje da kanibalizam nije bio ograničen samo na mlađe članove grupe", istakla je Palmira Saladié, koordinatorica istraživanja u IPHES-u.
Nejasni motivi i dalja istraživanja
Iako su dokazi o kanibalizmu sve jasniji — rezni tragovi, podudaranje tehnika sečenja između životinjskih i ljudskih kostiju i zubni otisci — motivi tog ponašanja ostaju nepoznati. Istraživači navode nekoliko mogućih objašnjenja, od nutritivnih potreba do socijalnih ili ritualnih praksi, ali za sada nema dovoljno podataka da se donese konačan zaključak. Dalje analize kostiju usmerene su na odredjivanje starosne raspodele žrtava, broj i dužinu kanibalističkih epizoda i implikacije po društvenu organizaciju H. antecessor.
"Tek smo započeli iskapanja u ovom novom delu Gran Doline, a prvi rezultati već pokazuju ogroman naučni potencijal terena", rekla je arheološkinja Marina Mosquera iz IPHES-a.
Otkrića u Atapuercu doprinose rastućem razumevanju ponašanja ranih ljudskih oblika i otvaraju nova pitanja o strategijama preživljavanja i društvenim odnosima pre više stotina hiljada godina.
Pomozite nam da budemo bolji.

























