Ukrajinski napadi dronovima i na energetsku i gorivnu infrastrukturu pojačani su od juna, izazivajući česte nestanke struje i nestašice goriva za oko 2,4 miliona stanovnika Krima. Sevastopolj i primorska mesta nastavljaju život uprkos riziku — mnogi se oslanjaju na agregate i skloništa. Kerčanski most i severna ruta za snabdevanje iz Rusije su često na meti, a vlasti prijavljuju i civilne žrtve.
Dronovi i nestanci struje: Napeto leto na anektiranom Krimu

U Sevastopolju, na anektiranom poluostrvu Krim, odjeknuo je snažan prasak koji je mnogima naneo dilemu — da li je reč o ruskoj vežbi protivvazdušne odbrane ili o ukrajinskom dron-napadu. Lokalni stanovnik Georgy je samo slegnuo ramenima: "Već smo se navikli... ništa nas više ne plaši", rekao je za AFP, odbivši da navede prezime.
Ukrajina je u poslednjim mesecima intenzivirala napade na objekte s gorivom i elektroenergetske instalacije na Krimu, čineći svakodnevicu mnogo težom za oko 2,4 miliona stanovnika. I pored učestalih upozorenja i prijavljenih civilnih žrtava, mnogi pokušavaju da žive normalno: ljudi sede na obali, deca se igraju, tinejdžeri vežbaju u skejt-parku, dok su skloništa i agregati postali uobičajeni prizori.
Poteškoće u snabdevanju i crne tačke
Crimenergo objavljuje planirane prekide napajanja, a lokalne vlasti su uvele stanje vanredne situacije i privremeno obustavile maloprodaju benzina. Cena litra bezolovnog benzina 95 iznosi oko 250 rubalja (~3 USD), što je tri do četiri puta više nego ranije. Hoteli i preduzeća koja mogu da priušte agregate oslanjaju se na njih kako bi očuvali rad, dok su mnoge benzinske pumpe zatvorene ili rade samo za prioritete.
Snabdevanje iz Rusije je opasno: severna ruta preko južne Ukrajine — poznata kao 'put smrti' — često je na meti i cisternama i kamionima se preti. Druga važna veza s kopnom je Kerčanski (Kerčanski) most, saobraćajno-železnički objekat dug oko 19 km, koji je više puta bio meta napada i na kojem su zabranjene cisterne s gorivom.
Posledice i politički kontekst
Prema lokalnim zvaničnicima, u jednom od napada stradala su najmanje dva civila. Krim je od 2014. pod Moskvom, nakon aneksije koju većina država ne priznaje. Za Kremlj poluostrvo ima simboličan i politički značaj, dok Kijev kampanju objašnjava željom da pritisne Rusiju da "izabere mir", kako je rekao predsednik Volodimir Zelenski.
"Krim je krunski dragulj teritorijalnih osvajanja Rusije od 2014. godine..." — Marija Snegovaya, CSIS.
Stanovnici izveštavaju o rastućoj neizvesnosti i povremenim odlivima ljudi iz regiona, ali nema preciznih podataka o broju onih koji su napustili poluostrvo. Mlade Krimljanke koje posećuju porodicu tokom leta navode da razmišljaju o preseljenju u inostranstvo zbog drugačijeg načina života i sigurnosti.
Izvor: AFP; lokalne vlasti i izjave sagovornika prenete u izveštaju.
Pomozite nam da budemo bolji.



























