Četiri žene povezane sa mladim pokretom Cockroach Janta Party opisale su kako su zbog viralnih memeova i reelsa postale mete sistemskog online zlostavljanja i doxxinga nakon protesta 20. jula. Delhi policija je prijavila upotrebu suzavca i udaraca palicama tokom racije, a mnoge učesnice su dobile visećne pretnje, montirane fotografije i pozive njihovim porodicama. Iako su pretrpele pritisak i strah, neke od njih obećavaju da neće odustati od javnog angažmana.
„Nazvali su me kurvom“: Mlade učesnice CJP protesta doživljavaju doxxing, pretnje i sistemsko online zlostavljanje

Dok su memeovi i kratki video-klipovi mobilisali mlade širom Indije tokom jednog od najvećih antivladinih protesta u poslednje vreme, četiri žene koje je BBC razgovarao opisuju cenu koju su platile zbog viralnosti svojih snimaka: doxxing, montirane fotografije, pretnje silovanjem i stalan pritisak na porodice.
Pokret i taktike
Pokret Cockroach Janta Party (CJP), koji su predvodili mladi i koji je doveo do ostavke ministra obrazovanja, oslanjao se podjednako na Instagram kao i na ulične skupove. Memeovi, reels i drugi kratki zapisi postali su prepoznatljiv znak pokreta, dokumentujući protestne pesme, satiru i policijsku raciju tokom pokušaja protesta pred parlamentom 20. jula.
Šta se desilo 20. jula
Delhi policija je saopštila da su 20. jula povređeni 60 demonstranata i 118 policajaca, dok CJP tvrdi da je broj povređenih demonstranata znatno veći. Policija je koristila suzavac i udarce palicama kako bi rasterala masu, a mnogi snimci tih scena postali su viralni.
Kako su žene postale mete
U nekoliko slučajeva kratki, često šarmantni ili satirični snimci koje su devojke postavile pre ili tokom protesta dospeli su daleko izvan njihove mreže pratilaca. Neki snimci prikazani su na nacionalnim TV kanalima, a profili i fakulteti pojedinih učesnica su javno identifikovani, što je dovelo do doxxinga.
„Inbox mi se napunio anonimnim porukama. Muškarci su me nazivali pogrdnim imenima, slali seksualne pretnje i govorili da ću biti 'naučena pameti'. Rodbina je zvala moje roditelje da ih nateraju da obrišem snimke.“
Montirane fotografije, morfovanje slika i optužbe da su žene 'plaćene protestantkinje' ili 'izdajnici' širile su se društvenim mrežama. Mnoge su zamolile da ostanu anonimne; neke su prešle na privatne naloge, arhivirale objave ili potpuno napustile platforme.
Rodno motivisan napad
U razgovoru sa novinarkom, učesnice su istakle da su napadi uglavnom bili usmereni protiv njih kao žena: seksualne uvrede, prozivanja po pitanju morala i porodičnih časti, te korišćenje termina za transrodnu zajednicu kao uvrede. Mnogi od tih napada nisu zadesili njihove muške prijatelje koji su učestvovali u istim aktivnostima.
Posledice po porodice i dalje delovanje
Porodice su često bile meta pritisaka — pozivi rođaka i nepoznatih ljudi koji su tražili da se snimci obrišu ili su pretili posledicama. Strah od policijskih istraga i pritiska zbog verske pripadnosti (neke od sagovornica su muslimanke) dodatno je otežao situaciju.
Uprkos pretnjama, neke od žena kažu da će nastaviti da govore i učestvuju u javnom životu, ali sada razumeju cenu i rizike izražavanja u javnom prostoru.
Širi kontekst
Ovaj slučaj osvetljava širi problem: kako digitalna viralnost može da pretvori bezopasne, kreativne zapise u sredstvo za uznemiravanje i zastrašivanje, posebno kada su meta žene i pripadnici manjina. Poziv za zaštitu učesnika protesta, bolju moderaciju platformi i odgovornost medija postaje sve hitniji.
Napomena: Zbog bezbednosti izvora, imena su izostavljena.
Pomozite nam da budemo bolji.




























