Amira, 17, iz el‑Fashera rodila je dete nakon što je, kako tvrdi, bila zatočena i silovana od strane pripadnika RSF. Zbog nedostatka podataka o ocu i kolapsa matičnih službi u Darfuru, beba nema izvod iz matične knjige, nacionalni broj niti pristup vakcinama i obrazovanju. Humanitarne organizacije i pravnici upozoravaju na sistemski problem i pozivaju na hitne administrativne i pravne mere kako bi se obezbedio identitet i zaštita za ugroženu decu.
Nevidljiva deca Sudana: 17-godišnja Amira rodila posle zatočeništva — beba bez pravnog identiteta

Amira (ime promenjeno) ima 17 godina i drži svog novorođenog sina sa smirenjem koje ne odgovara njenim godinama. Dete nema poznatog oca u dokumentima, izvod iz matične knjige ni nacionalni broj, pa mu porodica nije uspela obezbediti osnovne usluge poput vakcinacije ili upisa u vrtić.
Povratak iz pakla opsade
Porodica je ranije živela u istočnim delovima el‑Fashera u Darfuru – gradu koji je bio pod opsadom Rapid Support Forces (RSF) tokom 18 meseci i koji je pao u oktobru. Početkom 2025. godine, dok su pokušavali da pobegnu južno‑zapadno od grada, Amira tvrdi da su je otela tri pripadnika RSF‑a i držali u zatočeništvu u oblasti Tabit.
"Zavezali su mi oči i zaključali me u sobu na dva meseca. Svakog dana me je, naizmenično, jedan od njih silovao,"
Nakon više nedelja zatočeništva otkrila je trudnoću i ozbiljno se razbolela. Prepuštena je kraju puta blizu mesta zarobljavanja, a kasnije su je spasili ljudi koji su napuštali grad i prebacili na medicinsku negu. Porodila se u bolnici koju vodi International Medical Corps, a podršku su joj pružile i lokalne organizacije, među kojima je Nada Al‑Azhar Foundation.
Administrativna i pravna prepreka
Organizacije za zaštitu navode da je situacija u Darfuru tipična za ratom pogođena područja: deca rođena u složenim uslovima često nemaju podatke o ocu, što otežava ili onemogućava registraciju rođenja. Prema Abu Bakru Yousifu Yaqoubu, direktoru programa zaštite u Nadi, za registraciju se obično traže lični podaci o ocu, nacionalni broj i izvod iz matične knjige — informacije koje u ovim okolnostima često ne postoje.
Pravni okvir i praktični problemi
Prema Zakonu o detetu iz 2010. godine, u Sudanu je moguće registrovati i decu rođenu izvan braka, ali procedura u praksi zavisi od zvanične prijave nasilja. Advokatica Majida Idris objašnjava da prijava pokreće dalji proces u socijalnim službama i civilnom registru, ali da je u ratnim uslovima — naročito u Darfuru — došlo do kolapsa civilnih službi i zatvaranja matičnih kancelarija, što ostavlja hiljade dece u pravnom vakuumu.
Društvena stigma i nereportovanje
Shaza Ahmed, generalna direktorka Nade, ističe da društvena stigma znači da većina slučajeva seksualnog nasilja ostaje neprijavljena: prema podacima njene organizacije, u oko 90% zabeleženih slučajeva porodice odbijaju zvanično prijavljivanje. Mnoge žrtve su same maloletnice i ne mogu bez staratelja podneti prijavu.
Posledice za dete i društvo
Bez odgovarajućih dokumenata deca su uskraćena za osnovne usluge — vakcinaciju, obrazovanje i zdravstvenu zaštitu — i trpe dugoročne posledice u pristupu pravima kao odrasli. Stručnjaci upozoravaju i na psihološke posledice za majke‑preživelice i na rizik od trajne stigmatizacije cele generacije.
Šta se predlaže
Pravni stručnjaci i humanitarne organizacije pozivaju na:
- reaktivaciju matičnih kancelarija u bezbednim i pristupačnim oblastima,
- posebne administrativne i pravne mehanizme za registraciju dece rođene u konfliktu bez podataka o ocu,
- programski rad na smanjenju stigme i podršku žrtvama kroz psihosocijalne i ekonomske servise.
Nada trenutno pruža Amiri emotivnu i praktičnu podršku dok porodica pokušava da prebrodi administrativne i sigurnosne prepreke. Ipak, situacija ostaje hitna za hiljade porodica u Darfuru i drugim ratom pogođenim oblastima.
Napomena: Tekst sadrži opise seksualnog nasilja i može biti uznemirujući za čitaoce.
Pomozite nam da budemo bolji.























