Studija otkriva da mužjaci sperm kitova emituju niskofrekventne, metalne "clang" zvuke koji predstavljaju najglasniji komunikacioni signal poznat u životinjskom svetu i mogu se čuti do oko 70 km. Zvukovi su ritmični, sa pauzama od 5–10 sekundi, i pojavljuju se samo kod mužjaka. Naučnici pretpostavljaju da kitovi koriste odjeke od morskog dna da zadrže tempo, a moguće funkcije uključuju privlačenje ženki ili zastrašivanje rivala. Dalja istraživanja će uključiti reprodukciju zvuka pod vodom kako bi se posmatrale reakcije drugih kitova.
Poput zatvorskih vrata: Mužjaci sperm kitova emituju najglasniji ritmički „clang“ — zvuk se čuje do ~70 km

Istraživanje pokazuje da mužjaci sperm kitova (Physeter macrocephalus) emituju izuzetno glasne, niskofrekventne zvuke — nazvane „clang“ — koji su najučestaliji komunikacioni signal među životinjama i mogu da se čuju na udaljenosti do oko 70 km (43 milje).
Zvuk i utisak: Naučnici su clangove opisali kao metalne i snažne, gotovo poput zvuka zatvaranja teških vrata, zbog čega su i dobili ime. Autori studije, Simone Videsen i Peter Teglberg Madsen iz Centra za aktivno osluškivanje zvukom pri Univerzitetu u Arhusu, kažu da su ti zvuci impozantni i ostavljaju utisak da ih proizvodi nešto znatno veće od ljudskog bića.
Gde i kako su snimljeni: Istraživači su koristili hidrofona kod Sejšela da izmere nivo zvuka clangova, a dodatne analize ritma su rađene na snimcima prikupljenim i kod Šri Lanke, Norveške i Škotske. Snimci pokazuju konzistentan, spor i niskofrekventan ritam sa razmacima od 5 do 10 sekundi između clangova.
"Kada ih čujete, osećate se mali kao čovek, jer su očigledno proizvedeni nečim mnogo većim od vas", naveli su Videsen i Madsen.
Kako nastaje clang: Sperm kitovi imaju ogromne nosne organe — najveće u životinjskom svetu — koji zauzimaju približno trećinu dužine njihove glave. Mužjaci proizvode clangove pomoću takozvanih phonic lips, struktura u nosu kroz koje pritisnuti vazduh prolazi i tako stvara snažan udarni zvuk.
Moguće funkcije: Autori rada predlažu nekoliko objašnjenja: clangovi bi mogli služiti za privlačenje ženki, za zastrašivanje drugih mužjaka ili za neku drugu, još nepoznatu socijalnu ili ekološku ulogu. Zanimljivo je da clangove emituju isključivo mužjaci, što ukazuje na moguću vezu sa parenjem ili teritorijalnim ponašanjem.
Ritam i odjeci: Ritam clangova je toliko spor (5–10 s razmaka) da istraživači sumnjaju da kitovi ne „broje“, već da koriste odjeke clangova koji se odbijaju od morskog dna kao referencu za održavanje tempa.
Dalji koraci u istraživanju: U budućim eksperimentima naučnici planiraju da reprodukuju snimke clangova pod vodom kako bi posmatrali reakcije susednih sperm kitova i bolje razumeli funkciju ovih misterioznih signala.
Studija doprinosi našem znanju o složenoj komunikaciji jedne od najfascinantnijih morskih vrsta i otvara nova pitanja o rolama zvuka u društvenom životu sperm kitova.
Pomozite nam da budemo bolji.
























