Nova studija sa Mauija (2018–2024) pokazuje da se delovi pesme grbavih kitova podudaraju sa fazama zarona, a da se teme tokom najdubljeg dela zarona razlikuju između jedinki. Istraživanje (16 označenih kitova) otkriva da neki kitovi pevaju i do 16 sati, te sugeriše moguću ulogu seksualne selekcije u oblikovanju varijacija pesme. Razumevanje veze pesme i kretanja omogućava procenu dubine iz samih snimaka i pomaže u proceni uticaja ljudskih aktivnosti.
Šta grbavi kitovi rade dok pevaju satima — nova studija otkriva povezanost pesme i zarona

Već je poznato da mužjaci grbavih kitova koriste dugu, složenu pesmu tokom sezone parenja, ali je dugo ostalo nejasno šta kitovi rade dok pevaju — često satima u kontinuitetu. Nova studija sa obale Mauija sada donosi jasniji uvid: delovi pesme su dosledno povezani sa fazama zarona, a najdublji deo pesme pokazuje varijacije po jedinkama.
Kako su sproveli istraživanje
Između 2018. i 2024. istraživači su privremeno pričvršćivali male snimače sa usisnim čašicama na pevajuće kitove koristeći dugačke štapove sa malih plovila, uz podršku dronova. Oznake su se prirodno otkidale nakon određenog vremena, a naučnici su ih vukli sa površine kako bi preuzeli akustične i podatke o kretanju.
Ključni nalazi
Ukupno je označeno 16 kitova — veličina uzorka koju autori smatraju solidnom za ovu metodu. Najzanimljiviji rezultati su:
- Neki kitovi su ponavljali pesme bez prekida i do 16 sati.
- Ponavljajući delovi pesme, koje istraživači nazivaju "teme", konzistentno su se poklapali sa određenim fazama zarona (silazak, najdublji stabilni deo, uspon).
- Teme koje se pevaju tokom najdubljeg i najstabilnijeg dela zarona varirale su među jedinkama, dok su teme pri silasku i usponu bile sličnije između kitova.
Šta to znači
Istraživači pretpostavljaju da varijacije u najdubljem delu pesme mogu biti rezultat seksualne selekcije — muški kitovi bi jedinstvenim temama mogli pokušavati da se izdvoje pred potencijalnim partnerkama. Pored toga, otkriće da određene teme odgovaraju fazama zarona otvara mogućnost da se iz samih audio-snimaka proceni i dubina ili položaj kita.
Praktične implikacije
Takva sposobnost bila bi veoma korisna za uspostavljanje referentnih vrednosti normalnog ponašanja grbavih kitova i za procenu kako ljudske aktivnosti (brodski saobraćaj, podvodna buka) utiču na njih. Na primer, ako pevanje utiče na pažnju ili balans vazduha, to može povećati rizik od sudara sa plovilima.
"Ovo nam daje smernice koje delove pesme treba dalje proučavati ako nas zanima varijacija, koja je verovatno podstaknuta seksualnom selekcijom," kaže dr Julia Zeh, autorka studije i članica Bioacoustics and Behavioral Ecology Lab.
Ograničenja i naredni koraci
Studija je ograničena na populaciju oko Havajskih ostrva, pa nije još potvrđeno da li isti obrazac važi i za druge populacije grbavih kitova širom sveta. Autori smatraju da bi neki aspekti, poput upravljanja vazduhom tokom pesme, mogli biti slični i u drugim leglima, ali bi za potvrdu bila potrebna slična tag-istraživanja na različitim mestima.
Otkrića otvaraju nove pravce za proučavanje kako akustika i ponašanje povezuju reproduktivne strategije i rizike u morskom okruženju, te mogu pomoći u unapređenju mera zaštite i praćenja kitova.
Pomozite nam da budemo bolji.


























