Tim istraživača uspešno je uveo gen mioglobina u hloroplaste duvana i salate pomoću „genetskog pištolja“, što je dovelo do stabilne proizvodnje mioglobina u višim biljkama. Duvan je proizveo mioglobin do 2,7% ukupnog rastopivog proteina, a salata do 1,5%, ali je samo ~35% mioglobina u duvanu imalo vezan hemin — ključan za boju i ukus. Ovo je obećavajući dokaz koncepta za biljnu proizvodnju sastojaka koji bi mogli poboljšati izgled i ukus biljnih zamjena za meso, ali su potrebna dodatna istraživanja funkcionalnosti, bezbednosti i skalabilnosti.
Može li salata učiniti biljno meso ukusnijim? Naučnici proizveli mioglobin u hloroplastima

Istraživači sa Imperial College London, Bezos Center for Sustainable Protein i startapa Kyomei uspeli su da gen mioglobina uvedu direktno u hloroplaste duvana i salate, što je dovelo do stabilne proizvodnje ovog proteina u višim biljkama. To predstavlja potencijalno novo rešenje za davanje boje i „mesnog“ ukusa biljnim zamjenama za meso.
Kako su to uradili
Tim je koristio takozvani „genetski pištolj“ kako bi isporučio gen za mioglobin direktno u hloroplaste — organelu odgovornu za fotosintezu. Hloroplasti imaju bakterijsko poreklo i mnogo kopija po ćeliji, pa često proizvode veće količine proteina nego jedro ćelije. Kao modelnu biljku koristili su duvan, a kao potencijalno jestivu proizvodnu kulturu — salatu.
Rezultati
- Duvan je akumulirao mioglobin u nivou od 2,7% ukupnog rastopivog proteina.
- Salata je ostvarila 1,5% ukupnog rastopivog proteina kao mioglobin.
- Modifikovane biljke su uglavnom normalno rasle, cvetale i proizvodile seme, bez značajnog narušavanja fotosinteze.
Glavno ograničenje
Samo oko 35% mioglobina proizvedenog u listovima duvana bilo je vezano za hemin — gvožđe-ugrađujući ko-faktor koji je odgovoran za karakterističnu boju i mnoge arome mesa. Bez adekvatne inkorporacije hemoproteina, sam protein ne može pružiti pune senzorne osobine koje proizvodi očekuju.
Šta ovo znači i šta sledi
Autori ističu da je ovo dokaz koncepta koji otvara mogućnost upotrebe biljaka kao skalabilnih i niskoutrošnih „fabrika“ za hemoproteine koji se danas dobijaju mikrobiološkom fermentacijom (npr. leghemoglobin koji pravi Impossible Foods). Međutim, potrebna su dodatna istraživanja fokusirana na:
- povećanje ugradnje hemina u mioglobin,
- proveru funkcionalnosti proizvedenog proteina u prehrambenim formulacijama,
- bezbednost za upotrebu u hrani i moguće alergijske/ toksikološke efekte,
- ekonomske i ekološke prednosti pri industrijskom skaliranju i regulatorna odobrenja.
Moguće primene
Pored korišćenja kao sastojka u biljnim zamjenama za meso radi poboljšanja boje i ukusa, autori napominju mogućnost razvoja biofortifikovane salate bogate heme-gvožđem. Takva primena bi međutim zahtevala regulatorna odobrenja i dodatne studije bezbednosti.
Izvor: Groff A. i saradnici, Frontiers in Plant Science (2026). Rezultati su za sada dokaz koncepta i zahtevaju dalje potvrde u pogledu funkcionalnosti i sigurnosti.
Pomozite nam da budemo bolji.




























