Studija MRI snimaka pokazuje da psi mogu razlikovati ljudske emocije — sreću, tugu, bes i, naročito, strah. Strah je izazvao najupečatljivije moždane obrasce, što može odražavati njegovu važnost kao signala mogućeg rizika. Ipak, mali uzorak i upotreba statičnih fotografija znače da su potrebna dalja istraživanja koja uključuju glas, pokret i miris.
MRI Snimci Pokazuju: Psi Prepoznaju Ljudske Emocije — Najjasnije Reaguju Na Strah

Nova MRI studija daje prvi direktan uvid u to kako psi neuronski obrađuju ljudske izraze lica i potvrđuje da životinje mogu razlikovati različite ljudske emocije — posebno strah, ali i sreću, tugu i bes.
Kako je istraživanje sprovedeno
Istraživanje su vodili dr Laura V. Cuaya (Univerzitet u Beču) i dr Raúl Hernández-Pérez uz tim sa Univerziteta u Beču, Eötvös Loránd Univerziteta i Nacionalnog autonomnog univerziteta Meksika. Korišćeni su MRI snimci budnih, prethodno obučenih kućnih pasa koji su mirno ležali u skeneru dok su gledali fotografije nepoznatih ljudskih lica sa različitim izražajima. Prva studija obuhvatila je 8 pasa (sreća naspram neutralnog izraza), a druga 12 pasa (četiri izraza: sreća, tuga, strah, bes).
Glavni nalazi
- Pri gledanju srećnih lica psi su pokazali pojačanu aktivnost u moždanim oblastima povezanih sa vizuelnom obradom, socijalnim informacijama i nagradnim sistemom.
- Analiza mašinskog učenja pokazala je da moždani odgovori pasa formiraju različite obrasce za različite emocije: strah je bio najizrazitije razlikovan od ostalih emocija.
- Psi su teže razlikovali bes i tugu kada su im prikazivane samo statične fotografije, što ukazuje da u stvarnom životu verovatno kombinuju vizuelne signale sa glasom, pokretom i govorom tela.
Zašto je strah posebno važan
Autori pretpostavljaju da uplašen ljudski izraz nosi potencijalnu informaciju o neposrednoj opasnosti, zbog čega je za psa — kao životinju koja živi u bliskom kontaktu s ljudima — naročito koristan signal.
Ograničenja i šta dalje
Istraživanje predstavlja važan korak, ali ima ograničenja: mali uzorak životinja (mnogi su bili rasa border koli, poznata po osetljivosti na ljudsko ponašanje) i upotreba statične vizuelne stimulacije umesto realnih situacija koje uključuju pokret, ton glasa i miris. Autori najavljuju da će buduće studije istraživati kako psi kombinuju više čula i signala pri proceni ljudskih emocija.
Praktične implikacije
Razumevanje načina na koji psi procesuiraju ljudske emocionalne signale može unaprediti obuke servisa i terapijskih pasa, poboljšati komunikaciju između ljudi i pasa i promeniti način na koji društvo doživljava pse — ne samo kao životinje koje izvršavaju komande, već kao društveno osetljive partnere.
"Studija ne dokazuje da psi doživljavaju emocije na isti način kao ljudi, već da prepoznaju važne promene u ljudskom izrazu lica i po tome prilagođavaju ponašanje," kažu autori.
Zaključak: Psi pokazuju neuronske obrasce koji odgovaraju različitim ljudskim emocijama — s jasnim izdvajanje odgovora na strah — ali je potrebno više istraživanja da bi se preciznije razumelo šta to znači u svakodnevnim interakcijama.
Foto: Pet Foto / Pexels
Pomozite nam da budemo bolji.



























