Nova studija pokazuje da prelazak proizvodnje jaja na slobodne i organske sisteme može povećati emisije gasova staklene bašte, zahtevati više zemljišta i pojačati zagađenje, jer koke u tim sistemima manje efikasno pretvaraju hranu u jaja. Potpuna tranzicija u UK mogla bi povećati emisije za ~61% i gotovo udvostručiti potrebu za zemljištem, a delovni prelaz bi mogao povećati emisije ~6%. Stručnjaci upozoravaju da su podaci stari skoro 20 godina i pozivaju na ažurirana istraživanja; autori naglašavaju potrebu za holističkim pristupom koji uključuje i dobrobit životinja.
Nova studija upozorava: Slobodni i organski uzgoj jaja nisu nužno „zeleniji”

Nova studija objavljena u časopisu Royal Society Open Science ukazuje da prelazak proizvodnje jaja iz kaveza na sisteme sa slobodnim ili organskim uzgojem u Ujedinjenom Kraljevstvu može dovesti do većih emisija gasova staklene bašte, većeg korišćenja zemljišta i pojačanog zagađenja, pre svega zbog manje efikasne konverzije stočne hrane u jaja.
Glavni nalazi
Istraživači, koje su vodili Oliver Martinic i Harriet Bartlett, modelovali su osam scenarija proizvodnje jaja — od isključivo kaveznih sistema do potpuno organskih slobodnih sistema — pri čemu su zadržali istu ukupnu količinu proizvedenih jaja. Najvažniji rezultati su:
Emisije i zemljište: Potpuna zamena sadašnjeg miks‑a sistemima organskog slobodnog uzgoja mogla bi povećati emisije gasova staklene bašte za oko 61% i zahtevati skoro dvostruko više zemljišta za istu proizvodnju jaja. Čak i delovni prelaz sa kaveza na kombinovane sisteme (barn, slobodni, organski) pokazao je potencijalno povećanje emisija od oko 6%.
Uloga hrane za živinu: Autori ističu da je proizvodnja stočne hrane najveći izvor emisija u svim proučavanim sistemima. Koke u kavezima efikasnije pretvaraju hranu u jaja, dok slobodni i organski sistemi zahtevaju više hrane i više ptica za istu količinu jaja.
Uticaji na kvalitet vode, tlo i mortalitet
Eutrofikacija: Organski slobodni sistemi imaju najveći potencijal za eutrofikaciju (prekomeran dotok azota i fosfora u vodne ekosisteme).
Zakiseljavanje: Barn sistemi (sistemi u halama koji ne koriste kaveze već omogućavaju kretanje unutar objekta) su pokazali najveći uticaj na zakiseljavanje zbog većeg energetskog intenziteta.
Smrtnost koka: Po podacima iz studije, najslabije stope mortaliteta imale su opremljene (furnished) kavezne baterije — 2,5%, dok su stope bile 6% u barn sistemima, 7% u slobodnom uzgoju i 8% u organskim slobodnim sistemima. Skaliranjem na nacionalni nivo autori procenjuju da potpuni prelaz na ne‑organski slobodni uzgoj može dovesti do oko 440.000 dodatnih smrtnih slučajeva koka godišnje, a potpuna tranzicija na organski slobodni uzgoj do približno milion dodatnih smrti godišnje.
Kritike i ograničenja
Studija se oslanja na kompletan skup podataka koji poredi četiri systemsa, ali ti podaci potiču iz istraživanja koji su delom stari skoro 20 godina. Nezavisni stručnjaci, među njima Ilias Kyriazakis čiji su podaci iz 2010. bili značajni za analizu, upozoravaju da je proizvodnja jaja značajno napredovala u poslednjoj deceniji i da model možda ne odražava savremene prakse. Kyriazakis je naveo da autori nisu dovoljno kvantifikovali greške povezane s originalnim podacima, pa su zaključci manje pouzdani kada se skalarni prenesu na celo Ujedinjeno Kraljevstvo.
"Razlike u proizvodnim performansama među sistemima uzgoja mogle bi dovesti do nepredviđenih posledica," rekao je Martinic. Bartlett je dodala da je cilj studije da pomogne proizvođačima i potrošačima da balansiraju dobrobit životinja, uticaj na okolinu i proizvodnju hrane.
Zaključak
Autori ne predlažu povratak na restriktivne kaveze, već pozivaju na holističko sagledavanje prehrambenih sistema: dobrobit životinja, emisije gasova staklene bašte, potrošnja zemljišta i upravljanje hranom za stočnu proizvodnju treba razmatrati zajedno. Potrebna su ažurirana istraživanja sa savremenim podacima kako bi se preciznije procenili stvarni uticaji prelaska na slobodne i organske sisteme.
Izvor: adaptirano iz izveštaja u Food & Wine i studije objavljene u Royal Society Open Science.
Pomozite nam da budemo bolji.




























