Mikrobiom sve više ulazi u fokus onkoloških istraživanja zbog svog potencijala da utiče na odgovor na terapije i prevenciju raka. City of Hope koristi podatke iz Human Microbiome Project-a i vodi klinička ispitivanja koja ispituju kako ishrana i crevna flora menjaju ishode, uključujući transplantaciju koštane srži (BMT). Nacionalni simpozijum sa predstavnicima HHS i NIH naglasio je potrebu za većim saveznim ulaganjima, interoperabilnim podacima i koordinacijom kako bi se otkrića brže primenila u kliničkoj praksi.
Šta mikrobiom otkriva o budućnosti istraživanja raka: kako crevna flora može promeniti lečenje

Decenijama su napredak u onkologiji pokretale pionirske institucije koje prepoznaju i ulažu u nove oblasti. Kroz proučavanje biologije tumora, imunologije, genetike i precizne medicine, terapije su se promenile — smanjile su smrtnost i poboljšale kvalitet života pacijenata.
Danas se na horizontu pojavio novi poduhvat: mikrobiom. Sve veći broj dokaza ukazuje da crevna flora može uticati na odgovor na terapije, toleranciju procedura poput transplantacije koštane srži (BMT) i možda čak na prevenciju raka.
City of Hope i početci istraživanja
City of Hope je među institucijama koje vode istraživanja u tom polju. Još od ranih 2000-ih, uz napredak tehnologija sekvenciranja i podatke iz Human Microbiome Project-a (finansiranog od NIH), istraživači su počeli da mapiraju bakterijske zajednice u telu i analiziraju njihov uticaj na kliničke ishode.
Od laboratorije do kliničke primene
Rad u City of Hope obuhvata nekoliko pristupa: očuvanje i obnavljanje zdravlja creva kod pacijenata, klinička ispitivanja koja ispituju uticaj ishrane i dijeta na odgovor na terapije i razvoj personalizovanih tretmana koji nadopunjuju specifičan mikrobiom pacijenta.
„Prilika je da se pređe sa obećanja na tretman.“ — poruka iz nedavnog nacionalnog simpozijuma o mikrobiomu, koji je okupio lidere iz HHS, NIH i vodećih onkoloških centara.
Potreba za investicijama i koordinacijom
Simpozijum je naglasio da bi veća savezna ulaganja i koordinisana strategija mogli ubrzati prevod otkrića u stvarne kliničke koristi. Privatna podrška je ograničena, a kompleksnost mikrobiomskih studija zahteva deljenje standarda, interoperabilne baze podataka i dugoročno prikupljanje dokaza.
Napredak neće zavisiti samo od finansija: neophodna je saradnja među istraživačkim centrima, zdravstvenim sistemima, regulativnim telima i filantropijom, kao i spremnost pacijenata da učestvuju u kliničkim ispitivanjima.
Šta ovo znači za pacijente
U narednim godinama istraživanje mikrobioma može dovesti do boljeg prilagođavanja terapija pojedincima, smanjenja komplikacija nakon invazivnih procedura i novih strategija prevencije. Ali da bi potencijal bio ostvaren, potrebna su jasna ulaganja i sistemska koordinacija.
Zaključak: Mikrobiom predstavlja realnu priliku za sledeću eru napretka u onkologiji — ali za njenu realizaciju potrebna je hitna posvećenost, koordinacija i ulaganja na nacionalnom nivou.
Robert Stone je izvršni direktor City of Hope.
Pomozite nam da budemo bolji.



























