Klima-uređaji smanjuju smrtne slučajeve zbog vrućine za više od polovine — ali zaštita ima granice

Klima-uređaji sprečavaju značajan broj smrtnih slučajeva povezanih s visokim temperaturama, ali njihova zaštita nije bez granica i zavisi od pristupačnosti i intenziteta talasa vrućine.

Ključni nalazi

Nacionalna analiza sa Yale University procenila je da su kućni klima-uređaji sprečavali oko 5.267 smrtnih slučajeva povezanih s vrućinom godišnje u kontinentalnom delu SAD, što predstavlja oko 57% smanjenja smrtnosti pripisane visokim temperaturama. Najveći dobitak primećen je pri prelasku sa niske na umerenu upotrebu klime; iznad medijana dodatno pojačavanje hlađenja donosi malo dodatne koristi u pogledu smanjenja smrtnosti.

Air conditioning prevented an estimated 5,267 heat-related deaths each year across the contiguous United States, cutting heat-attributable mortality by 57%. (CREDIT: Shutterstock)

Metodologija

Studija, objavljena u Nature Health, analizirala je skoro 30 miliona zapisa o smrtnim ishodima iz 3.108 okruga za period 2010–2020. Za razliku od ranijih radova koji su merili samo posedovanje klima-uređaja, istraživači su koristili Yale-ov fusionACS sistem koji kombinuje ankete domaćinstava i mikro-podatke iz American Community Survey kako bi procenili stvarnu upotrebu klime na nivou okruga.

Šta su pokazali podaci

Kada je prosečna upotreba klime rasla od 10. percentila do medijana, raspon temperatura u kojem vrućina nije statistički povezana sa povećanom smrtnošću postao je širi. Na 95. percentilu temperature, odnos šansi za smrtnost pao je sa približno 1.022 u oblastima sa niskom upotrebom na 1.008 kod okruga oko medijana, što se u celini zemlje pretvorilo u hiljade izbegnutih smrtnih slučajeva godišnje.

Study co-author Narasimha Rao, professor of energy systems. (CREDIT: Yale University)

Najveći broj sprečenih smrtnih slučajeva koncentrisan je u Floridi, jugozapadnim državama i regionu Meksičkog zaliva — područjima sa velikom izloženošću toploti. Ipak, ni visoka upotreba klime ne uklanja potpuno rizik: na ekstremno vrućim danima smrtnost je počela da raste i u oblastima sa značajnom upotrebom klima-uređaja.

"Godinama znamo da klima-uređaji štite ljude od ekstremne vrućine, ali smo mogli samo da nagađamo koliko, jer smo znali ko poseduje uređaj, a ne ko može da priušti njegovo korišćenje." — Kai Chen, Yale School of Public Health

Ograničenja i implikacije

Jedan od glavnih zaključaka je razlika između posedovanja i korišćenja: više od četvrtine domaćinstava u SAD prijavljuje poteškoće s plaćanjem računa za energiju, pa posedovanje klima-uređaja često ne znači i mogućnost njegovog uključivanja u najopasnijim trenucima. Autori ističu da najveću korisnost donosi postizanje adekvatnog nivoa upotrebe, a ne beskonačno pojačavanje hlađenja.

Map of temperature and household AC usage in the CONUS. (CREDIT: Narasimha Rao et al, Nature Health)

To ima važne posledice za javno zdravlje i politiku: strategije prilagođavanja na toplotu treba da kombinuju očuvanje pristupačnog hlađenja (npr. subvencije za energiju, programi pomoći) sa merama koje smanjuju izloženost, kao što su urbanističko povećanje zelenila, bolja energetska efikasnost zgrada i javni rashladni centri.

Šira slika

Studija potvrđuje da su klima-uređaji snažan alat za smanjenje smrtnosti usled toplote, ali nisu jedino rešenje. Kako se često navodi u radu, neophodno je kombinovati tehnološka rešenja, socijalne politike i urbane mere kako bi se smanjio ukupni zdravstveni teret rastućih temperatura.

Temperature–mortality curves by AC usage. (CREDIT: Narasimha Rao et al, Nature Health)

Autori i povezana istraživanja (u Environment International, JAMA Internal Medicine, One Earth, The Lancet Planetary Health i drugi) ukazuju na slične zaključke: hlađenje smanjuje rizik, ali ranjive grupe i domaćinstva sa ograničenim prihodima ostaju posebno izloženi.

Izvor: Analiza i članak u Nature Health; istraživanje realizovano od strane tima sa Yale University.