Brazilksi tim analizirao je 53 skipjack tune i pronašao više od 1.600 parazita — 96% riba je bilo inficirano. Najviše su bila pogođena creva, zatim mišići i želudac, dok su bubrezi i srce ostali bez parazita. Autori ističu važnost sanitarne inspekcije i hitne evisceracije, dok stručnjaci napominju da pravilna termička obrada većinu parazita čini bezopasnim.
96% Tunjevine Iz Nedavnog Ulova Bilo Zaraženo: Studija Pronašla 1.600+ Parazita U 53 Skipjack Primerka

Masna tunjevina koja se često koristi za sashimi ili konzerviranje može češće nositi parazite nego što većina potrošača očekuje. Istraživači sa Federalnog univerziteta Santa Katarina u južnoj Brazilu analizirali su 53 lokalno ulovljene skipjack tune (Katsuwonus pelamis) i zabeležili više od 1.600 parazitskih crva u ukupnom uzorku.
Šta su pronašli istraživači?
U kratkom radu objavljenom u Ocean and Coastal Research tim navodi da je 96% uzoraka bilo inficirano. Najviše su bila pogođena creva, zatim mišićno tkivo — uključujući deo koji ljudi konzumiraju — i želudac. Bubrezi i srce su, kako su pokazali mikroskopski pregledi, bili jedini organi oslobođeni parazita u svim primercima.
Identifikovani paraziti
Preovladavali su predstavnici dva roda: Trypanorhyncha i Anisakis. Autori rada ukazuju da su ove vrste uobičajene u morskim hranidbenim lancima i da paraziti i ribe evoluiraju u složenim međusobnim odnosima.
"Ovi rezultati naglašavaju značaj sanitarne inspekcije i ističu važnost pravovremene evisceracije kako bi se izbegla migracija larvi iz unutrašnjih organa u mišiće." — Maia de Aquino et al., Ocean Coast. Res. (2026)
Šta to znači za potrošače i industriju?
Vidljivi paraziti se obično uklanjaju tokom obrade, a termička obrada i konzerviranje uništavaju većinu crva. Međutim, pri konzumaciji sirove ili nedovoljno obrađene ribe neke vrste anisakida mogu izazvati gastrointestinalne simptome (bol u stomaku, mučnina, povraćanje, dijareja). Prisustvo parazita takođe može smanjiti tržišnu vrednost proizvoda i narušiti poverenje potrošača.
Širi kontekst i ograničenja studije
Studija je mala i predstavlja jednu vremensku tačku i jednu regiju, pa se nalazi ne mogu automatski generalizovati na sve tune ili sva lovišta. Ipak, rezultati ukazuju na potrebu za većim nadzorom parazita u ključnim ribolovnim zonama. Neki stručnjaci, poput parasitologinje Chelsea Wood, ističu i drugačije tumačenje — intenzitet prisustva anisakida može odražavati zdravu trofičku povezanost u ekosistemu (npr. oporavak morskih sisara koji su deo životnog ciklusa parazita).
Preporuke za potrošače
- Kuvanje i pravilno konzerviranje ubijaju većinu parazita — termička obrada je efikasna.
- Pri konzumaciji sirove ribe (sushi, sashimi) birajte pouzdane izvore i sledite pravila sanitarne kontrole.
- Ribari i prerađivači treba da primenjuju hitnu evisceraciju i sistematske preglede kako bi smanjili migraciju larvi u mišiće.
Zaključno, iako nalaz da je 96% uzoraka bilo zaraženo deluje alarmantno, većina parazita ne predstavlja rizik nakon pravilne obrade. Potrebna su dodatna, šira istraživanja kako bi se razumela učestalost i trendovi parazita u tunjevini na međunarodnom nivou.
Studija: Maia de Aquino et al., Ocean and Coastal Research (2026).
Pomozite nam da budemo bolji.




























